Sindikat pravosuđa Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) odbacio je poziv ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Zorana Lasića za prekid štrajka, naglašavajući da su pregovori za stolom učinkovitiji od medijskih priopćenja i sudskih tužbi. Sindikalna organizacija sudova i tužiteljstva ŽZH poručila je da nedavno usvojeni Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH ne ispunjava u potpunosti njihove zahtjeve te da obećane specifične naknade nisu adekvatno regulirane ili implementirane.
U priopćenju za javnost, sindikat je istaknuo da Zakon o plaćama nije usvojen u tekstu s kojim su se u potpunosti usuglasili, unatoč njihovim ranijim upozorenjima. Podsjetili su na zahtjev iz 2024. godine za povećanjem plaća od 30 posto, što, kako navode, nije u potpunosti provedeno. Povećanja su, prema sindikatu, nejednaka po radnim mjestima, s nekim povećanjima čak i ispod 20 posto. Sindikat upozorava da stručni suradnik u pravosuđu s visokom stručnom spremom i položenim pravosudnim ispitom ni s povećanjem od 20 posto neće dosegnuti prosječnu plaću u Federaciji BiH, dok će namještenik u pravosudnim tijelima imati oko 400 KM manju plaću od federalnog prosjeka. Također su istaknuli da su plaće rasle i izabranim dužnosnicima, dok su u tabelarnom prikazu ministra objavljene samo plaće pravosudnih djelatnika.
Sindikat je osporio tvrdnju ministra da članci 27. i 41. Zakona, koji se odnose na pripravnost za rad i kriterije za dodjelu novčane nagrade, predstavljaju ispunjenje njihovih zahtjeva. Objasnili su da je donošenje ovih odluka zakonska obveza vlade, a ne ustupak. Unatoč tome, sindikat je Ministarstvu pravosuđa ŽZH 5. lipnja 2026. godine, te ponovno Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu financija ŽZH 8. lipnja 2026. godine, dostavio prijedloge i smjernice za izradu navedenih odluka. Međutim, nisu dobili odgovor niti su, kako im je obećano na neformalnom sastanku 2. lipnja 2026. godine, sudjelovali u njihovoj izradi. Sindikat naglašava da se ovim odlukama reguliraju naknade i nagrade koje ovise o odluci rukovoditelja, a ne plaće, te da pasivno dežurstvo predstavlja dodatni angažman koji mora biti plaćen.
Također su kritizirali odbijanje vlade da potpiše Kolektivni ugovor sa Sindikalnom organizacijom sudovi i tužiteljstvo ŽZH, što bi, prema njima, istinski prepoznalo specifičnosti rada u pravosudnim tijelima. Potpisani Kolektivni ugovor s drugim sindikatom smatraju irelevantnim i bez suštine, jer se u njemu navodi da će se pojedina prava regulirati odlukama Vlade, što je, tvrde, apsurdno.
U cilju postizanja dogovora, sindikat je pozvao Vladu da ih uključi u izradu navedenih odluka te je zatražio dostavu preliminarnih verzija tih akata kako bi se članstvo moglo izjasniti o daljnjem pravcu. Naglasili su da umjesto poziva na prekid štrajka putem medija i razgovora putem sudskih tužbi, očekuju konkretne prijedloge i službene akte. Sindikat je također naveo da najnovija sudska praksa u sličnim predmetima, gdje se sporila zakonitost štrajka, argument nereprezentativnosti, koji je vladi jedini argument za ignoriranje ovog sindikata, ocjenjuje neosnovanim i cijeni da županijske vlade nisu poslodavac djelatnicima u pravosuđu.
Zaključno, sindikat je istaknuo da se ovaj spor mogao jednostavno riješiti za stolom, bez sudskih tužbi i nepotrebnih troškova. Ponovili su spremnost na razgovor i kompromis, ali uz napomenu da kompromis ne znači odustajanje jedne strane od svojih zahtjeva dok druga proglašava problem riješenim. Naglasili su da najveću cijenu spora plaćaju građani koji čekaju na ostvarenje svojih prava, pozivajući na stvarna rješenja umjesto medijskih priopćenja i podsjećajući da su i sindikat i vlada u službi građana.
