Niski primanja i angažman po ugovoru o djelu, umjesto ugovora o radu, ključni su razlozi zbog kojih asistenti u nastavi sve češće napuštaju taj posao, potvrdili su za „Nezavisne novine“ bivši asistenti i stručnjaci, dok iz resornog ministarstva najavljuju analizu učinaka zapošljavanja asistenata i ističu da je za tu namjenu ove godine izdvojeno 5,6 milijuna KM.
Asistentica koja je nakon dvije godine rada odlučila da od nove školske godine više neće obavljati taj posao, a čije je ime poznato redakciji, kazala je da je jedini razlog njezina odlaska to što asistenti nemaju ugovor o radu, već ugovor o djelu, uz vrlo niske plaće. „Posao kao posao je nešto stvarno lijepo, posebno za nekoga tko voli pomagati i tko ima tu humanu osobinu u sebi. Radno okruženje je prekrasno, a kolege su susretljive prema nama asistentima. Žao mi je zbog tih lijepih stvari, ali kao majka i supruga moram gledati stvari poput financija, radnog staža i svega što ide uz ugovor o djelu“, izjavila je ona za „Nezavisne novine“.
Dodala je i da bi, kao i mnogi drugi, sigurno ostala na tom radnom mjestu dugi niz godina da su uvjeti rada bili drugačiji. „Definitivno, svatko od nas traži sigurnost u obliku zdravstvenog osiguranja i staža koji ne dolazi s ugovorom o radu“, navela je.
Daniela Višnjić, pravnica i članica Udruge „Djeca svjetlosti“ iz Banjaluke, potvrdila je da je situacija teška i da sve manje asistenata ostaje na tom radnom mjestu. „Od većine asistenata čuli smo da je to privremeno rješenje dok ne nađu nešto trajno i nešto bolje. To je rad za maksimalno 700 KM mjesečno i smanjuje se za svaki neradni dan ili kada dijete ne ide u školu, dok se učiteljima plaća ne smanjuje za praznike. Nemaju ni staž ni naknadu za topli obrok i prijevoz. Konačna naknada koja se smanjuje je zaista demotivirajuća“, rekla je Višnjićeva za „Nezavisne novine“.
Ona se nada da će svojom inicijativom i kroz razgovore s vlastima uspjeti promijeniti tu situaciju. „To je jedina mogućnost da se zadrže asistenti i da se dobije broj asistenata koji je potreban za kvalitetno inkluzivno obrazovanje“, istaknula je Višnjićeva.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske nedavno su za „Nezavisne novine“ istaknuli da kontinuirano rade na osiguranju poboljšanja materijalnog i socijalnog statusa zaposlenika u obrazovnim ustanovama, uključujući i asistente, te su dodali da je planirana detaljna analiza učinaka zapošljavanja asistenata. „Analiza će biti usmjerena na sagledavanje učinkovitosti podrške koju asistenti pružaju učenicima, ali i izazova s kojima se suočavaju u svakodnevnom radu. Posebna će se pažnja posvetiti prikupljanju iskustava škola, stručnih službi, učitelja, roditelja, asistenata i drugih relevantnih aktera“, naveli su u svom odgovoru.
Kako dodaju, svake godine se povećava broj učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama, što povećava potrebu za zapošljavanjem asistenata, a za tu namjenu ove godine izdvojeno je 5,6 milijuna KM.
Prema zakonu, asistent u nastavi može biti osoba koja ima najmanje završenu srednju školu. „Pravilnicima o normativima i standardima za financiranje osnovnih škola propisano je da se naknada za rad asistenata obračunava na temelju koeficijenta za srednje strukovno obrazovanje predviđenog zakonom kojim se uređuju plaće zaposlenika u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima u Republici Srpskoj. Također, istim propisima propisano je da je asistent koji pruža podršku jednom učeniku angažiran na pola radnog vremena i njegova naknada se obračunava na temelju ugovora o djelu, a razmjerno broju dana koje provodi s učenikom u nastavi“, naveli su iz Ministarstva.
