Zajec: Hrvatska je europski Brazil

Nakon trijumfa hrvatske nogometne reprezentacije protiv Brazila i plasmana u polufinale SP-a u Kataru, u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija Jasmina Popović razgovarala je s legendarnim Velimirom Zajecom, piše hrt.hr.

– Jučerašnja utakmica pokazala je karakter hrvatske reprezentacije. Odigrali smo solidno, bili smo hrabri i to nam je na kraju donijelo pobjedu, veliku pobjedu nad velikim protivnikom. Još jednom smo pokazali da je Hrvatska Brazil u Europi. Igrala su dva Brazila, a pobijedio je europski, što je nama svima drago. Slavimo od jučer pa danas nismo u nekoj punoj formi, rekao je legendarni Zeko.

Slijedi polufinale s Argentinom u utorak. Hoće li biti dovoljno odmora, je li ulazak u polufinale dovoljna motivacija?

– Motivacija je sigurno velika, to je polufinale, Argentina s Messijem koji još uvijek igra dobro s obzirom na njegove 34 godine. Ali, mi imamo još jednog igrača koji ima 37 godina, to je naš Modrić koji nas sjajno vodi kroz cijelo ovo prvenstvo. Bit će teška utakmica, Argentinci su agresivni, znaju nogomet, čak su i ‘prljavi’ , to su pokazali na utakmici s Nizozemskom, ali tu će opet odlučivati detalji. Mentalni sklop naših igrača se diže i povećava, šteta što nismo iskoristili mogućnost da još jedan vezni igrač uđe u naš trokut koji je po meni najbolji na svijetu, BrozovićKovačić i Modrić. Ne vjerujem da će biti veliki rezultat u smislu golova, bit će to teška borba, s igračima koji su se izuzetno dobro uklopili, to je Juranović koji je veliko iznenađenje iako je standardni igrač naše reprezentacije, ali napravio je veliki pomak prema gore.

Jasmina Popović
Foto: Hrvatski radio / HRT

Što je presudilo Brazilu, čiji je izbornik nakon utakmice dao ostavku? Je li podcijenio Hrvatsku ili se Brazilci nisu pokazali u punoj formi?

– Mislim da su svi podcijenili Hrvatsku, vidjeli smo kakve su bile prognoze prije utakmice, bilo je oko 80-20 da će Brazil proći. Hrvatsku se ne smije podcjenjivati, jedan grčki komentator je rekao da se Hrvati nikad ne smiju podcijeniti i to je najveća istina. To je oslikalo jučerašnju utakmicu.

U svim analizama uspoređivala se ova Hrvatska i ona iz Rusije prije četiri godine. Bile su kritike da je ova momčad na kraju nekog svog ciklusa, netko je napisao da je ovo “blijeda kopija one šarmantne momčadi prije četiri godine”, no ovo prvenstvo je pokazalo da su moguća razna iznenađenja. Kakva je Vaša prognoza?

– Iznenađenje se najbolje vidi na Španjolskoj, i danas očekujem tešku borbu između Maroka i Portugala, za Englesku i Francusku da će biti dobre to sam znao, Argentina je tu zbog Messija, i Brazil je bio, naši su uvijek tu negdje pri vrhu, što govori i poredak na Fifinoj ljestvici. Mislim da dolazi jedna nova generacija koju imamo, treba im malo više iskustva. Mi imamo iskusnu reprezentaciju koja može sa svima igrati. Ne bojim se za naš nogomet, a nadam se da će igrati ovi koji još mogu, naravno da je teško očekivati da će Luka Modrić, vođa ove ekipe, igrati na još jednom svjetskom prvenstvu ili nekim kvalifikacijama, ali on je tu naučio sljedeće generacije kako se igra za Hrvatsku.

Koga vidite kao njegova nasljednika?

– Teško je naslijediti Luku Modrića, treba vremena da se netko nametne. Ima kvalitetnih igrača, vidjet ćemo kako će se razvijati u svojim klubovima, ali Luku je gotovo nemoguće nadomjestiti.

Prognoze za finale?

– Volio bih da se ponovi finale iz Rusije, to bi bilo idealno i šansa da uzvratimo Francuzima, iako izuzetno cijenim francusku reprezentaciju. Mbappe je neviđeni igrač koji je s 24 godine već toliko toga prošao da ga je praktički nemoguće zadržati. To je igrač koji radi razliku.

Dolaze li u nogomet neki novi trendovi?

– Sistemi kao sistemi će uvijek biti isti, 4-3-3 je sistem koji su počeli Englezi, to je njihov takozvani “Christmas tree”. To će uvijek funkcionirati i to će se stalno igrati, tražit će se prostori među linijama, teško da će se igrati tika-taka.

Više nema ‘velikih’ i ‘malih’ reprezentacija, razlika je sve manja, i za desetak godina prvaci bi mogli biti iz Afrike ili Azije?

– Nekad se znalo da je nogomet ‘stvoren’ za Europljane i Južnoamerikance, sada se širi na čitav svijet i to je dobro za nogomet. Po ovom prvenstvu vidimo da je nogomet još uvijek daleko najpopularnija igra.

Tu su nove zvijezde, GvardiolLivaković, tko bi mogao zasjati protiv Argentine?

– Naš golman Livaković je najviše napredovao, sjajan je dečko, izuzetno skroman, s dobrim refleksima, čita igru što je dobro za golmana. Imao je i sreću u nekim momentima, ali sreća je sastavni dio igračke karijere i želim mu da tako nastavi, kao i Gvardiolu. Imamo dobru generaciju.

Nogomet je veliki biznis i industrija. Je li novac pobijedio nogomet?

– Valorizacija igrača je možda malo pretjerana, ali činjenica je da svi imaju interes od toga pa je onda to biznis. Nije to loše, ali ne smije se ljudima uzimati duša, nogomet se mora igrati s dušom i ljubavlju, a to još uvijek postoji i kod naših igrača i kod drugih, bez obzira na novac, oni vole taj posao koji rade, a to je najvažnije.

Polako prolazi 40 godina od Dinamova proljeća, koliko pratite situaciju u Dinamu?

– Dinamo pratim samo kroz utakmice koje su igrali u Europi. Živim u Grčkoj, pa nisam toliko u Zagrebu i nemam prilike pratiti. Dinamo je pokazao solidnu igru, za nešto više je trebao proći da bi se reklo da su rezultati dobri, rezultati su solidni, ali nisu onakvi kakvi su se očekivali. Bila je teška grupa, ali Dinamo od svih naših klubova još uvijek funkcionira dobro, ali treba se privatizirati i naći vlasnika, što mislim i za druge klubove. Ne može Skupština biti vlasnik kluba.

Budućnost hrvatskog nogometa, budućnost Dinama? Hoćemo li ostati bez mladih igrača koji će postići dobru cijenu, što to znači za hrvatski nogomet?

– U bivšoj državi igrači se nisu puštali van prije 28 godina, bilo je teško održavati kvalitetu reprezentacije jer nisi imao zadovoljne igrače, a sada ćemo imati zadovoljne igrače, ali nećemo imati momčadi, tako da još više do izražaja moraju doći ove škole, kao što radi Dinamova škola koja stalno izbacuje igrače.

e-hercegovina.com

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?