ZLOČIN KOJI PRKOSI VJEROVANJU: Italijanska istraga o ‘vikend snajperistima’ ponovo otvorila rane Sarajeva

ZLOČIN KOJI PRKOSI VJEROVANJU: Italijanska istraga o ‘vikend snajperistima’ ponovo otvorila rane Sarajeva

Link na izvornu vijest

Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima

Pišu: Dž. HALIMOVIĆ/P. ZVIJERAC

Irina Čišić proslavila je svoj prvi rođendan 8. oktobra 1993. godine. Samo četiri dana kasnije pogodio ju je snajperski metak, dok je s majkom šetala ulicama sarajevskog naselja Ciglane.

Pošto Irina je tek prohodala, moja žena Stana ju je vodila za ruku. I nikad nam nije bilo jasno, zašto je taj neko pucao u metu od 50-60 centimetara, koliko već djevojčica od godinu dana ima, a nije pucao u veliku metu, moju ženu koju je puno bilo lakše i pogoditi – kazao je Irinin otac Samir za RSE.

Irina u naručju mame Stane i tate Samira (Privatna fotografija)

Već tri desetljeća roditelji ubijene djevojčice traže odgovor je li njihova kćerka ubijena slučajno ili radi zabave?

Posljednjih dana njihova tuga ponovo je probuđena izvještajima talijanskih medija o istrazi koja se vodi u Milanu – o takozvanim “vikend snajperistima”.

Prema navodima listova Il Giorno i La Repubblica, te agencije ANSA, tužitelji istražuju tvrdnje da su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini plaćali ogromne svote novca kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu – “iz zabave”.

Iz milanskog tužiteljstva nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je istraga niti protiv koga je eventualno pokrenut.

Svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperom

Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.

Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima.

Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj – “terorizirati civile Sarajeva”.

Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva, za RSE kaže da je Haški tribunal bio svjestan postojanja “turističkih ekspedicija smrti”.

Neimenovani muškarac oplakuje majku Vasviju koja je ubijena snajperom, na groblju izgrađenom na stadionu Koševa u Sarajevu, 24. 9. 1993.
Neimenovani muškarac oplakuje majku Vasviju koja je ubijena snajperom, na groblju izgrađenom na stadionu Koševa u Sarajevu, 24. 9. 1993.

Znali smo za to, ne znam kako da to uopće nazovem. Nismo znali kako je to organizirano. Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori – kazala je za Hartmann.

‘Sarajevski safari’: Zločin koji prkosi vjerovanju

Benjamina Karić, načelnica sarajevske općine Novo Sarajevo, imala je godinu dana kada je počeo rat. Nakon što je 2022. pogledala dokumentarni film Sarajevo safari, podnijela je krivičnu prijavu Tužiteljstvu BiH, a kasnije i talijanskim vlastima.

Znate, kada čovjek samo pomisli na takav monstruozni zločin, kada pomisli da su bogati ljudi dolazili u Sarajevo vikendima kako bi ubijali našu djecu, to je nešto najcrnje što ljudski u može i pomisliti – kazala je Karić za RSE.

Nije dobila nikakav odgovor do sredine 2025. godine. Tada je, putem Ambasade Italije u BiH, poslala dopunu krivične prijave s novim informacijama koje joj je dostavio talijanski novinar Ezio Gavazzeni. On se zainteresirao za slučaj i obratio tužiteljstvu u Milanu uz pomoć bivšeg suca Guida Salvinija.

Sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme daje tračak nade da će barem jedan djelić pravde biti zadovoljen – kazala je Karić za RSE.

Svjedočanstva i istrage

U nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) istaknuto je da je snajpersko djelovanje imalo za cilj “teroriziranje civila u Sarajevu”.

– Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle – rekao je predsjedavajući sudac O-Gon Kwon čitajući presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je 2019. godine osuđen na doživotni zatvor.

Tokom suđenja Dragomiru Miloševiću, koji je pred Haškim sudom pravosnažno osuđen na 29 godina zatvora kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, američki vatrogasac John Jordan svjedočio je o “strancima koji su plaćali da dođu u Sarajevo i pucaju na civile s položaja srpskih snaga”.

Lokalno stanovništvo nosilo je određeno oružje, i kada se pojavi tip s oružjem koje više izgleda kao da bi trebao loviti vepra u Schwarzwaldu [planina u Njemačkoj] nego u urbanoj borbi na Balkanu, znate, kada ga vidite, očito možete reći da je početnik u kretanju po ruševinama. Znate, ako hoda kao patka, oglašava se kao patka, to je patka kazao je Jordan u februaru 2007.

Bosansko pravosuđe bez epiloga

Ako tužitelji u Milanu podignu optužnice i dokažu krivicu, to bi bio prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.

U međuvremenu, pravosuđe BiH i dalje “provjerava navode”.

Tužiteljstvo BiH je u maju 2021. godine formiralo predmet protiv više osoba nakon objave videa, čiju autentičnost RSE nije mogao potvrditi, u kojem se jedan od snajperista Vojske Republike Srpske hvali kako je nekoga “pogodio pravo u glavu”.

(Državno) Tužiteljstvo BiH je 2. aprila 2025. ustupilo predmet [nižem] Tužiteljstvu Kantona Sarajevo koji se odnosi na snajpersko djelovanje u sarajevskom naselju Nedžarići. Postupajući tužilac aktivno poduzima radnje u cilju provjere navoda iz prijave – kazala je za RSE Azra Bavčić, glasnogovornica Tužiteljstva KS.

Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, u zemlji je više od 3.200 neriješenih predmeta ratnih zločina – od čega je gotovo 90 posto “u početnoj fazi”, odnosno nije poznat osumnjičeni ili nije utvrđeno krivično djelo.

Više od 150 osumnjičenih nalazi se van BiH, uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj.

Tužilaštvo BiH nije procesuiralo ni sva lica s ‘A liste’ koju im je ustupio Haški tribunal, a koja bi trebala biti prioritet. Danas se ratni zločinci slobodno šeću i susreću sa žrtvama. To vam je i odgovor zašto niko iz BiH do sad nije procesuiran za snajperisanje djece Sarajeva i cijele BiH, kao ni oni koji su plaćali da dođu u BiH i zadovolje te svoje životinjske nagone – kaže za RSE doktor pravnih nauka Enver Išerić.

Sarajevo je bilo u okruženju Vojske Republike Srpske od 1992. do 1995 godine. Tokom 1.425 dana opsade, najduže u modernoj evropskoj historiji, grad je bio pretvoren u smrtonosno stratište.  

A prema tvrdnjama iz istrage u Milanu, u to stratište navodno su dolazili bogati stranci iz Italije, Rusije, Kanade i SAD-a – spremni da plate cijenu “sarajevskog safarija”.

Talijanski mediji navode i da su bosanske obavještajne službe tokom rata, s obzirom na to kako je sve bilo organizirano, vjerovale da iza svega stoji Služba državne bezbjednosti (SDB) Srbije i bivši šef srpske tajne službe Jovica Stanišić, koji je osuđen za ratne zločine na 15 godina zatvora pred Haškim tribunalom.

The post ZLOČIN KOJI PRKOSI VJEROVANJU: Italijanska istraga o ‘vikend snajperistima’ ponovo otvorila rane Sarajeva appeared first on Interview.ba.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email ehercegovina22@gmail.com te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.