Unatoč značajnom porastu broja registriranih .ba domena, koji je premašio 34.000, prepoznatljivost nacionalnog bosanskohercegovačkog web identiteta i dalje ima prostora za jačanje, ocijenio je Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru.
Institucije, tvrtke i građani u Bosni i Hercegovini sve više prepoznaju važnost digitalnog otiska, što je vidljivo kroz rast broja domena u odnosu na prethodno desetljeće. Ipak, Volarić ističe da je potencijal za dodatni napredak itekako opipljiv, posebno uzimajući u obzir da se registar nacionalne domene nalazi isključivo pod okriljem Univerzitetskog teleinformatičkog centra (UTIC) Univerziteta u Sarajevu.
“Vjerujem da postoji prostor za dodatnu promociju i jačanje prepoznatljivosti nacionalne .ba domene. Smatram da kroz suradnju svih sveučilišta i univerziteta u Bosni i Hercegovini možemo dodatno doprinijeti njezinoj vidljivosti”, kazao je Volarić u razgovoru za Fenu.
Kao primjer dobre prakse naveo je Republiku Hrvatsku, gdje je javnim institucijama korištenje nacionalne domene besplatno. U BiH se primjenjuje drugačiji model, no Volarić smatra da bi uvođenje olakšica za javne institucije moglo dodatno potaknuti korištenje .ba domene.
Unatoč eri dominacije društvenih mreža, Volarić naglašava da je za ozbiljne tvrtke posjedovanje reprezentativne web stranice i dalje ključno za brend i identitet. Iako je web izgubio dio utjecaja u odnosu na razdoblje od prije 15 ili 20 godina zbog društvenih mreža i novih alata, korisnik ozbiljnost brenda i dalje doživljava prvenstveno putem web stranice.
Volarić je primijetio i promjenu u navikama mlađih korisnika interneta, koji umjesto upisivanja točne domene često koriste ključne riječi ili čak upite u alate poput ChatGPT-a. “Naziv domene danas nema presudnu ulogu u načinu na koji većina korisnika pretražuje sadržaj, iako i dalje može biti važan element identiteta i prepoznatljivosti”, istaknuo je, dodajući da su pojedine europske države kroz kontinuirane promotivne aktivnosti uspjele pozicionirati nacionalnu domenu kao simbol vjerodostojnosti.
Osvrćući se na tržište domenama, Volarić je kazao da ono i dalje postoji, ali da su cijene znatno niže nego u razdoblju procvata 1990-ih i 2000-ih. Ipak, praksa kupnje, čuvanja i preprodaje domena i dalje je prisutna, a tržište je ojačalo pojavom pojedinih nacionalnih tvrtki.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo općim razvojem bh. digitalnog brenda, ističući da se danas puno ozbiljnije pristupa izradi cjelokupnog identiteta i korisničkog iskustva. “Taj me napredak raduje, posebno zbog činjenice da se više ne radi na način ‘napravit ćemo logo i to je to’, nego se prati i korisnički doživljaj”, zaključio je Volarić, naglasivši kako postoji prostor za dodatno promoviranje .ba domene kroz suradnju akademske zajednice, institucija i gospodarstva.
