Ruska vojska ukopava se i utvrđuje na Krimskom poluotoku. Kilometarski rovovi kopaju se i duž bojišnice u Hersonskoj oblasti na lijevoj obali Dnjepra zbog čega britanski obavještajci smatraju da je potpuno jasno da su Rusi odustali od bilo kakvih ofenzivnih akcija na tom području. Uz to, primijećeno je da se Rusi pojačano ukopavaju i na poprištu žestokih borbi – na istočnoj fronti,  posebno između Donecka i Luhanska. Istodobno, u Kijev je stigao novi britanski premijer Rishi Sunak, piše hrt.hr.

Pregled stanja u Ukrajini u prilogu Jelene Perlete.  

Razvoj situacije pratite iz minute u minutu:

Ukrajina provjerava autentičnost videa o pogubljenju ruskih vojnika

17:51

Ukrajinska vojska  izvijestila je da provjerava vjerodostojnost videosnimki koje, po tvrdnjama Moskve dokazuju da je Kijev pogubio nekoliko ruskih vojnika koji su se predali.

Glasnogovornik glavnog stožera Bogdan Senik rekao je da su te videosnimke predane stručnjacima te istaknuo da se u zadnje vrijeme sve češće objavljuju lažne videosnimke.

Rusija je u petak optužila Ukrajinu da je okrutno pogubila više od deset njezinih vojnika koji su položili oružje te je osudila taj potez, nazvavši ga ratnim zločinom.

– Nitko neće moći prikazati namjerno ubojstvo više od deset ruskih vojnika izravnim hicima u glavu kao tragičnu iznimku, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

U prvome videu snimljenom mobitelom, iz zgrade u dvorištu kuće s podignutim rukama jedan po jedan izlaze muškarci u vojnim odorama. Zatim liježu na pod licem prema zemlji, a protivnički ih vojnik drži na nišanu.

U trenutku kada se s lijeve strane pojavljuje i zadnja tamna silueta, video se naglo prekida i istodobno se čuje rafal.

Na drugoj snimci, snimljenoj s visine, vjerojatno dronom, vidi se desetak tijela u lokvama krvi.

Rusko ministarstvo obrane nije preciziralo kada su ove slike snimljene.

Glasnogovornik UN-a AFP-u je rekao kako agencija zna za ove videosnimke i proučava ih. Istaknuo je da će, dokaže li se zločin, krivci odgovarati za svoja djela.

Ruski istražni odbor priopćio je da je otvorio istragu o pogubljenju zarobljenih ruskih vojnika.

Rusija nastoji iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu

17:01

Pojačani ruski raketni napadi u Ukrajini djelomično su osmišljeni i zato da bi se iscrpila protuzračna obrana Kijeva i da bi Rusija konačno ostvarila dominaciju nad ukrajinskim zračnim prostorom, rekao je u subotu visoki dužnosnik Pentagona.

Rusija je prošli tjedan raketirala gradove diljem Ukrajine u sklopu jedne od najžešćih serija raketnih napada otkako je Moskva započela invaziju prije gotovo devet mjeseci.

Ukrajinska strana kaže da su ruski udari onesposobili gotovo polovicu ukrajinskoga energetskog sustava, što, s obzirom na dolazak zime ukazuje na potencijalnu humanitarnu katastrofu.

Colin Kahl, glavni politički savjetnik Pentagona upozorava kako se Moskva istodobno nada da će iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu koja je dosad sprečavala rusku vojsku u nastojanju da uspostavi dominaciju nad ukrajinskim zračnim prostorom.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, zapadni vojni stručnjaci uvelike su očekivali da će ruska vojska pokušati odmah uništiti ukrajinske zračne snage i protuzračnu obranu jer je to ključan element moderne vojne strategije, koji omogućuje bolju potporu kopnenim snagama.

No ukrajinska je vojska ruskim zrakoplovima zaprijetila raketama zemlja-zrak i ostalim sustavima protuzračne obrane. Ruske snage još uvijek ne vladaju ukrajinskim zračnim prostorom.

Taj rani ruski vojni neuspjeh bio je ključan razlog ruskih problema u Ukrajini. Rusija nastavlja svoju neuspješnu invaziju bez obzira na goleme ljudske gubitke i gubitak vojne opreme.

Kahl je kazao kako vjeruje da je Ruse najviše iznenadilo to u koliko je mjeri ukrajinska protuzračna obrana bila snažna o samog početka sukoba.

– Velikim dijelom to je rezultat domišljatosti i mudrosti samih Ukrajinaca pri upravljanju sustavom protuzračne obrane, ali i činjenice da su im Sjedinjene Države i ostale zemlje saveznice pružile golemu potporu, istaknuo je.

Kijev posjetio novi britanski premijer Rishi Sunak

16:37

Novi britanski premijer Rishi Sunak prvi je put posjetio Kijev , obećavši nastavak čvrste potpore Ukrajini koja je bila u središtu pozornosti njegovih prethodnika, pri čemu je najavio i novi paket pomoći za protuzračnu obranu od ruskih dronova.

Sunak je poručio i da će Britanija osigurati novi paket vojne pomoći vrijedan 50 milijuna funti koji uključuje protuzračno oružje i tehnologiju poput radara za suzbijanje napada dronovima.

London je također istaknuo da će pojačati obuku ukrajinskih vojnika.

– Dok ukrajinske oružane snage uspijevaju potisnuti ruske snage na terenu, civili se brutalno bombardira iz zraka. Danas osiguravamo novu protuzračnu obranu, uključujući protuzračno oružje, radar i opremu za borbu protiv dronova, te pojačavamo humanitarnu potporu za hladnu, tešku zimu koja je pred nama,  poručio je Sunak priopćenjem.

– Ujedinjeno kraljevstvo će i dalje bit s vama. Velika britanija će stajati uz vas sve dok Ukrajina ne ostvari mir i sigurnost koju treba i zaslužuje. Naposljetku bit ćemo s vama i kada budete obnavljali vašu ukrajinsku zemlju, rekao je Sunak.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je u subotu videosnimku sastanka njih dvojice u Kijevu te je pozdravio kontinuiranu potporu Londona.

– S prijateljima poput vas uz sebe uvjereni smo u našu pobjedu. Obje zemlje znaju što znači boriti se za slobodu, tvitao je Zelenski.

Sunak, bivši ministar financija, preuzeo je dužnost prošlog mjeseca nakon kratkotrajnog premijerskog mandata Liz Truss. Za nju i prethodnika Borisa Johnsona javna podrška Ukrajini bila je važan dio njihove politike.

U Ukrajini u prodaji zadnja serija narukvica izrađenih od čelika iz Azovstalja

13:52

U Ukrajini je u prodaju puštena zadnja serija narukvica izrađenih od metala iz čeličane Azovstalj u Mariupolju, simbolu ukrajinskog otpora ruskoj invaziji, strateški važnim lučkim gradom na Azovskom moru i industrijskim središtem.

Prihod od prodaje narukvica, čija je cijena oko 40 dolara, namijenjen je organizaciji koja pomaže financirati nabavu i održavanje dronova što ih koristi ukrajinska vojska.

– Ponosni smo na to što smo Ukrajinci kada nosimo ovu narukvicu. Osjećaj je vrlo snažan, rekao je Jurij Riženkov, direktor tvrtke Metinvest, koja je vlasnik Azovstalja i sudjeluje u izradi i prodaji narukvica.

– Svi u mojoj obitelji već su kupili jednu…. smatraju da je riječ o nečemu simboličnom što ujedinjuje cijelu zemlju, kazao je.

Narukvice su izrađene od metala proizvedenog u čeličani Azovstalj, a izradila ih je tvrtka Sova, koja se bavi izradom nakita.

Dosad je proizvedeno 30.000 narukvica, a prvi su put puštene u prodaju prije mjesec dana.

Narukvice su ukrašene samo trozupcem, ukrajinskim nacionalnim simbolom.

– Nismo željeli ponovno lijevati čelik. Htjeli smo sačuvati njegovu strukturu i karakteristike, rekla je direktorica tvrtke Ljudmila Sova.

Ukrajinski glavni tužitelj: Do danas u ratu ubijeno više od 400 djece

11:44

Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno je kao rezultat ruske invazije, priopćio je danas ukrajinski ured glavnog tužitelja.

Više od 837 djece ozlijeđeno je, prema popisu za koji su dužnosnici rekli da “nije konačan”, jer još uvijek provjeravaju informacije iz zona aktivnih borbi, oslobođenih područja i teritorija koji su još uvijek pod okupacijom ruskih snaga.

Najviše je stradalih u istočnoj regiji Doneck, gdje je poginulo ili ozlijeđeno 423 djece, priopćilo je tužiteljstvo.

Ujedinjeni narodi objavili su da je najmanje 16.295 civila ubijeno od veljače kada je počela ruska invazija, koju su Kijev i zapadni čelnici osudili kao čin ničim izazvane agresije.

Moskva negira da je gađala civile.

Većina članica APEC-a osudila rat u Ukrajini

08:35

Čelnici Azijsko-pacifičkog foruma za ekonomsku suradnju (APEC) “u većini” su u subotu osudili rat u Ukrajini u završnoj deklaraciji samita, dajući svoj obol međunarodnom pritisku na Rusiju.

Nakon dan i pol rasprava u Bangkoku, članice APEC-a , njih 21, su se usaglasile oko zajedničke deklaracije u kojoj kritiziraju sukob i poremećaje na globalnoj gospodarskoj razini uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinju.

– Većina članica je oštro osudila rat u Ukrajini, naglasivši da uzrokuje goleme ljudske patnje i pojačava krhkost svjetskog gospodarstva, stoji u priopćenju.

Završnu deklaraciju su prihvatile sve zemlje, uključujući Rusiju i Kinu koje su se suzdržale od otvorenog kritiziranja Moskve zbog invazije.

– Bilo je i drugačijih stajališta i različitih ocjena situacije i sankcija, dodaje se u priopćenju.

Deklaracija je gotovo istovjetna deklaraciji koju su ranije dogovorile članice G20 na samitu u Indoneziji.

U deklaraciji APEC-a se izražava žaljenje zbog posljedica sukoba u Ukrajini na gospodarski rast, inflaciju, opskrbne lance te energetsku i prehrambenu sigurnost.

AFP ističe da su SAD i njegovi saveznici iskoristili priliku da na samitu G20 prošire koaliciju protiv ruske invazije.

Obuka ukrajinskih vojnika, najveća vojna misija EU

07:26

Ovoga tjedna Europska unija pokrenula je misiju obuke ukrajinskih vojnika, što je njezina dosad najveća vojna misija. Nejasno je kako će u tome sudjelovati Hrvatska, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Početkom ovoga tjedna Europska unija je službeno pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine).

Generalnu odluku o uspostavi misije za obuku već su donijeli ministri vanjskih poslova 17. listopada. Mađarska je jedina zemlja koja nije glasovala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju.

Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.

Najveća je to misije vojne obuke koju je EU ikada pokrenuo. Cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje.

Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći koji je već ozbiljno opterećen jer se koristi i za pokrivanje troškova isporuka oružja država članica EU-a Ukrajini.

Misiju će provoditi dvadesetak država članica.

Sjedište misije u Poljskoj i Njemačkoj

Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj.

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je na sastanku s kolegama iz EU-a u Bruxellesu da Berlin do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca “u širokom rasponu vještina”.

Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u utorak u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec.

– Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je.

Sudjelovanje drugih zemalja

Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje.

Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu.

– Španjolska je uvijek bila saveznik koji je bio uključen u sve misije Europske unije i razumijemo da je ova misija važna za pomoć Ukrajini, rekla je Robles u Bruxellesu.

Belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder najavila je da će njezina zemlja sudjelovati u misiji.

Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva.

No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu.

U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna.

Nejasna situacija u Hrvatskoj

Hrvatska vlada želi sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika, ali nije sigurno da će do toga doći zbog protivljenja predsjednika Zorana Milanovića.

Kao vrhovni zapovjednik vojske predsjednik može blokirati odluku vlade, a njegovo protivljenje može nadjačati dvotrećinska većina u parlamentu. Nakon što je 15. studenog ponovio svoje protivljenje, Milanović je izjavio: Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine zastupnika tako odluče, ja ću to prihvatiti.

Hrvatska vlada optužuje Milanovića da ima proruske stavove, dok on smatra da bi sudjelovanjem u programu EUMAM Ukrajina Hrvatska bila uključena u rat.

Predsjednik Milanović optužuje vladu i ministre da ga pokušavaju zaobići u odlučivanju o vanjskim poslovima i obrani.

Ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka u utorak nije rekao na koji će se način Hrvatska točno uključiti.

– Ne mogu vam komentirati module dok ne prođu koordinacijska tijela, prije svega vladu. Te module je predložila Hrvatska vojska temeljem svojih iskustava koje je imala u prijašnjim misijama i operacijama, kazao je Banožić.

Na pitanje bi li se obuka ukrajinskih vojnika odvijala u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici ako ta odluka dobije odobrenje, Banožić je rekao da su predložena oba modula.

Ukrajinske snage odbile oko 100 ruskih napada u Donjecku

06:22

Ukrajinske snage odbile su u 24 sata oko 100 ruskih napada u istočnoj regiji Donjecka, bez prekida u borbama, rekao je jučer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

– Vrlo žestoke borbe se nastavljaju u regiji Donjecka… nema prekida u borbama. Nije bilo zatišja, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.

– U 24 sata odbijeno je oko 100 ruskih napada u regiji Donjecka, poručio je.

e-hercegovina.com