Centar za historijska istraživanja u Sarajevu objavio je knjigu Zatočene: Žene u zatvorskom sustavu Bosne i Hercegovine 1878-1914., u kojoj autorica Amila Kasumović, izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu, analizira tretman žena unutar zatvorske populacije na prijelazu stoljeća, a ona je u razgovoru za Vox Feminae pričala o svemu onome što je otkrila.

„Tamo gdje su podaci bili dostupni, razvidno je da su zatvorenice potjecale uglavnom iz siromašnijih sredina, često iz manjih mjesta i ruralnih područja. Zajednička crta im je i nepismenost i izostanak adekvatnog obrazovanja. Manji procent zatvorenica služio je kaznu zatvora radi kriminalnih radnji poput pljačke, prijevare, uvrede cara, podmetanja požara, nanošenja tjelesnih povreda i sl. Najveći dio zatvorenica našao se u zatvoru radi čedomorstva, što je bilo jako zastupljeno u bosanskohercegovačkom društvu na prijelomu stoljeća. Takav podatak ne čudi obzirom na to da je društvo bilo patrijarhalno, a činjenica da bi djevojka ili žena mogla donijeti na svijet vanbračno dijete izazivala je osudu i javnu sablazan. Pretpostavlja se da je upravo strah od sramote i javne osude nagonio žene da počine ovakvu vrstu zločina, za koju se obično dodjeljivala kazna zatvora u trajanju do pet godina. Interesantan je podatak da austrougarska vlast, uprkos jasnim pokazateljima koliko je čedomorstvo bilo rašireno u društvu, nije poduzimala značajnije mjere da se izbori s ovim uistinu ozbiljnim problemom“, rekla je Kasumović.

Ona je prilikom svog istraživanja dodala kako je najviše zatvorenica iz BiH bilo slano u zagrebačku kaznionicu za vrijeme austrougarske vlasti.

Više pročitajte OVDJE