U jednoj sekundi preko optičkog kabela poslali 1.84 petabita podataka: To je duplo više od ukupnog internetskog prometa u svijetu
U jednoj sekundi znanstvenici su uspjeli prebaciti 1.84 petabita podataka kroz jedan optički kabel što je ravno duploj količini ukupnog dnevnog globalnog internetskog prometa, piše Gizmodo.
Za ovaj podvig zaslužni su istraživači iz Danske i Švedske, točnije tim istraživača s Tehničkog sveučilišta u Danskoj i Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj.
Oni su tako srušili rekord kojeg su prije pola godine postavili znanstvenici s japanskog Nacionalnog instituta za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (NICT) koji su ostvarili prijenos podataka od 1,02 petabita u sekundi.
Dansko-švedska kombinacija znanstvenika je pak dostigla 1,84 Pbit/s s novim čipom koji koristi samo jedan laser.
Ovo bi moglo biti vrlo važno za obične internetske korisnike. Naime, mnogi već sada kod kuće imaju internetske veze dovoljno brze za „streamanje“ videosadržaja kinodvoranske kvalitete u rezolucijama koje prelaze 4K, no još uvijek postoji puno prostora za poboljšanje kada se radi o brzini interneta općenito. To može potvrditi svatko tko je satima čekao na download neke masivne igrice.
Internet još uvijek ne može isporučiti sve što trebamo u tren oka, ali postoji svjetlo na kraju tunela: točnije, infracrveni laser koji obasjava snop optičkih kabela.
Na isti način na koji se kapacitet autoceste može proširiti jednostavnim dodavanjem više traka, brzine interneta mogu se povećati jednostavnim dodavanjem više kabela za isporuku podataka. Ali beskrajno nadograđivati kapacitet interneta na taj način jednostavno nije izvedivo. Stoga, istraživači proučavaju načine poboljšanja postojeće infrastrukture kako bi učinkovitije premještala podatke, a to je razlog zašto je ovo nedavno istraživanje dansko-švedskog tima još impresivnije.
Istraživački tim je razvio novi optički čip koji funkcionira kao nešto što se zove frekvencijski češalj. Svjetlost iz jednog infracrvenog laserskog izvora ulazi u čip, gdje se dijeli u dugin spektar stotina različitih boja od kojih se svaka može kodirati podacima moduliranjem tri specifična svojstva svake frekvencije: njezine amplitude, faze i polarizacije. Te stotine posebno moduliranih frekvencija zatim se rekombiniraju natrag u jednu zraku, koja se prenosi niz optički kabel, a zatim dekodira na drugom kraju.
U eksperimentima, tim je uspješno prenio podatke koristeći ovu tehniku brzinom od 1,84 petabita u sekundi kroz optički kabel sastavljen od 37 jezgri na udaljenosti od 7,9 kilometara.
Da to stavimo u perspektivu, ako ste dovoljno sretni da imate optičku vezu koja u vaš dom isporučuje 1-gigabitnu ili čak 10-gigabitnu internetsku brzinu, ovaj rekord je ekvivalent 1.840.000-gigabitnoj vezi prema vašem domu.
Istraživači su rekli da ovo rješenje koristi znatno manje energije i može pomoći u smanjenju utjecaja interneta na klimatske promjene.
“Drugim riječima, naše rješenje nudi potencijal za zamjenu stotina tisuća lasera koji se nalaze u internetskim čvorištima i podatkovnim centrima, a svi gutaju energiju i stvaraju toplinu. Imamo priliku doprinijeti postizanju interneta koji ostavlja manji klimatski trag”, rekao je profesor Leif Katsuo Oxenløwe, voditelj Centra izvrsnosti za silicijsku fotoniku za optičke komunikacije pri Tehničkom sveučilištu u Danskoj.
Međutim, napominje da predstoji još dosta razvoja prije nego što se rješenje može implementirati u postojeće komunikacijske sustave, a prenosi Fox news.