U Hrvatskoj trenutačno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju, poput Klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije znatno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, piše hrt.hr.

– Trenutačno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća. Dodatni je problem nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju, pa pedijatri moraju propisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, rekla je Soldo za Hinu.

Povremeno nedostaje lijekova za tlak i kolesterol

– Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i Klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već gotovo godinu dana je stalni problem s Klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s Klavocinom, ističe.

– Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije Klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, kaže predsjednica HLJK.

– Nestašice lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani, dok je povremeno prisutna kod terapija za kronične bolesnike.

Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji se najviše propisuju i najviše troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.

Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema ni jednog lijeka.

Objave HALMED-a ne odražavaju realno stanje

– Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koji je prema Zakonu o lijekovima odgovoran za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje, ističe Soldo.

Izvještaji i sustav praćenja nestašica ovisi o prijavama proizvođača, koji bi trebali na vrijeme prijaviti sve nestašice na tržištu, objasniti razloge i predvidjeti rok kad se određeni lijek vraća na tržište jer o tome ovisi izdavanje zamjenske terapije pacijentima.

– Danas ima više od stotinu lijekova za koje je objavljeno u sustavu da je nestašica, a u praksi u ljekarnama je problem mnogo veći. Pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kad nestašicu lijeka objavi HALMED, inače ljekarnici i liječnici obiteljske medicine pacijentu ne mogu izdati zamjensku terapiju, ističe Soldo.

Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu propiše novi lijek. Kod terapija koje propisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalista koji ga je propisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled pa se situacija dodatno komplicira.

Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU-a.

– Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarni prikupljat će se podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovu dolasku na tržište, kako bismo mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima, kaže Soldo, dodajući kako slični sustavi već postoje u Španjolskoj i Francuskoj.

Uzrok nestašica nedostatak supstancija i snižavanje cijena

Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.

– Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstancija proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstancije za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem, onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka, kaže Soldo.

– No nestašice imaju uzrok i u trendu snižavanja cijena lijekova pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, dodaje.

Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova mnogo veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom je riječ o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.

e-hercegovina.com