Pjenušac iz srca Srijema

Članovi Poljoprivredne zadruge “Lovas” iz Lovasa, odlučili su svoju vinsku proizvodnju pojačati pa su prije godinu dana počeli proizvoditi domaći zlatni pjenušac. Zapošljavaju dvanaest djelatnika u zadruzi koja postoji još od 1953. Nastoje pokrenuti nove trendove i ostati u svojem kraju. Za sljedeću godinu već je u pripremi i drugi rose pjenušac, piše hrt.hr.

Od mošta do prepoznatljivog okusa mora odležati tri puta. Nakon dvogodišnjeg mirovanja, pjenušavo vino spremno je za “buđenje”.

– Moramo bocu okrenuti prema dolje grlo i mućkati ga svaki dan u prolazu jednom dva puta dnevno da bi talog spremili dolje u grlo boce.Nakon toga ide zaleđivanje boce, izbacivanje taloga van, ponovno čepljenje i spremanje za daljnju prodaju, objasnio je Branislav Halaš, podrumar vinarije PZ “Lovas”, Lovas

Istu proceduru prošao je i prvi lovaski pjenušac zlatne sorte chardonnay, nazvan po mjesnome zaštitniku Svetom Mihaelu. 600 boca iz berbe 2020. već je u prodaji.

– Malo smo si na francuski preveli pa nam je lijepo zvučalo i nazvali smo taj prvi pjenušac koji se proizveo u Lovasu “Saint Michel”, rekao je Zdenko Bistrović, upravitelj PZ “Lovas”, Lovas

U vinariji Poljoprivredne zadruge Lovas, kapaciteta 80 tisuća litara, godišnje se proizvodi i do 60 tisuća litara različitih vrsta vina.

– Najzastupljenija je graševina. Jedan dio prodajemo u Istru, pa imamo kupce čak iz Zadra, Hrvatskog zagorja, Međimurja, otkrio je Bistrović. 

Sve potječe sa srijemskog vinogorja, s 40 hektara vinograda koji traže stalnu brigu i rezidbu.

Pomoć države i europskih fondova za nove nasade dobar je vjetar u leđa. 

– U planu je nova vinarija s povećanim kapacitetom.U sklopu vinarije bi bila i kušaona i sobe za odmor, rekao je Tomislav Pole, predsjednik Skupštine PZ “Lovas”, Lovas

Time bi se zaokružila njihova priča vinskih proizvođača. Zlatnim pjenušcem istančanog poluslatkog okusa hrabro kreću u osvajanje ostatka hrvatskog tržišta, promičući vinsku razglednicu svojega kraja.

e-hercegovina.com

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?