U povodu globalnog obilježavanja sredine Međunarodnoga desetljeća djelovanja “Voda za održivi razvoj” u petak je u Neumu otvorena jednodnevna Međunarodna znanstveno-stručna konferencija naziva “Voda i održivi razvoj – Izazovi i mogućnosti u vodoopskrbi i odvodnji” s ciljem poticanja održivog razvitka i integriranog upravljanja vodama.

Organizatori su Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Centar za ekologiju, okoliš i turizam, Općinsko poglavarstvo Neuma, Cleantech HUB znanja Sveučilišta u Mostaru (SUM), Centar za održivi i uključivi razvoj, te Međunarodna udruga znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša, priopćeno je iz županijske vlade.

Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg poručio je kako će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća kada su u pitanju vode kao resurs o kojem ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša.

“Značaj vode, kao životno važnog resursa osobito je izražen posljednjih desetljeća. O vodi ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša, čime pridonosi općem društvenom blagostanju i gospodarskom rastu. Istodobno je, nažalost, količinski ograničena, prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređena. Čak je 40 posto ljudi diljem svijeta danas pogođeno nedostatkom vode, a Europska agencija za okoliš procjenjuje kako će do 2050. ta brojka porasti na 55 posto, stoga su vodni resursi, uz energiju i sigurnost hrane, u središtu međunarodnih i europskih politika održivog razvitka, obuhvaćeni ‘Agendom 2030’ odnosno ‘Globalnim ciljevima održivoga razvoja’”, kazao je Herceg.

Podsjetio je kako je Opća skupština UN-a razdoblje od 2018. do 2028. proglasila Međunarodnim desetljećem djelovanja “Voda za održivi razvoj”.

“Obilježavajući polovicu tog razdoblja, diljem svijeta se organiziraju različiti događaji s ciljem poticanja održivog razvoja i integriranoga upravljanja vodama. Potičući navedene aktivnosti i u HNŽ-u, okupljeni smo danas na ovoj konferenciji s ciljem širenja znanja i razmjene iskustava, umrežavanja i poticanja suradnje za učinkovitiju provedbu ciljeva održivog razvoja i integriranog upravljanja vodnim resursima na ovim našim prostorima”, kazao je Herceg.

Dodaje kako često ima dojam da nismo svjesni činjenice da živimo na području koje obiluje vodnim resursima.

“To me žalosti. HNŽ raspolaže s čak 21,4 posto ukupne raspoložive pitke vode u Federaciji BiH, što znači da svaki žitelj naše županije dnevno na raspolaganju ima oko 2.550 litara vode, što je oko 8,5 puta više u odnosu na minimalno potrebnu količinu. S druge strane, suočavamo se sa značajnim gubicima u vodoopskrbnim sustavima koji dosežu i 70 posto. Osim toga, ne smijemo gubiti iz vida ni činjenicu da živimo na vrlo osjetljivom krškom području zbog čega su naše vode iznimno osjetljive na negativne vanjske utjecaje. Precizno rečeno, svako površinsko onečišćenje vrlo brzo se širi i dospijeva u podzemlje, gdje može onečistiti izvore pitke vode. Zato je zaštita voda u kršu višestruko složenija u odnosu na područja drukčijih litoloških i hidrogeoloških obilježja”, ističe Herceg.

Nužno je, kako kaže, provoditi mjere koje se odnose na povećanje stupnja obuhvaćenosti sustavima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, osobito ako se ima u vidu globalno izražene trendove izrazito uznapredovanih procesa eutrofikacije koji neće zaobići ni nas.

“Svjesni tih negativnih trendova, u svim smo našim strateškim dokumentima, osobito onim novijeg nadnevka, predvidjeli konkretne aktivnosti koje se odnose na integrirano upravljanje vodama, posebno obuhvaćajući očuvanje i zaštitu tog prirodnog bogatstva. Smatram bitnim istaknuti kako zaštita voda ne podrazumijeva konzerviranje i zabranu uporabe, nego učinkovitije korištenje, i to na održiv način, uz jednako uvažavanje sve tri dimenzije održivosti: gospodarske, društvene i okolišne, vodeći računa o našim potrebama, ali i potrebama same vode kao životno važnog resursa, napose za naraštaje koji dolaze”, zaključio je Herceg.

e-hercegovina.com