Više od 25.000 Imoćana ostaje bez najvažnije javne usluge, rješenja nema na vidiku: ‘Mladi ljudi ne žele u mala mista‘
Hoće li stanovnici Imotske krajine, a njih je prema posljednjem popisu nešto više od 25 tisuća, ostati bez medicinskog laboratorija koji punih 60 godina radi u sklopu Doma zdravlja u Imotskom i hoće li građani imati iste one probleme koji su godinama mučili njihove susjede s Makarske rivijere?
Ta tema ovih dana opterećuje Imoćane, posebno one koji zbog zdravstvenih razloga moraju obavljati pretrage krvi i mokraće, te druge analize koje se obavljaju u tom laboratoriju.
Prema podacima koje smo dobili od mr. Jadranke Babić, specijalistice medicinske biokemije, svakodnevno se u prosjeku obrade uzorci uzeti od oko 120 pacijenata, a dežurna ekipa nerijetko radi i u poslijepodnevnim satima, kao i u hitnim slučajevima. “Uskakali” su i na vađenja krvi u ordinacijama u Lovreću i Zagvozdu, piše Slobodna Dalmacija.
Prijeteće zatvaranje laboratorija itekako baca mrlju na aktualnu situaciju u Imotskoj krajini gdje je tijekom posljednjih nekoliko godina značajno podignut stupanj zdravstvene zaštite građana, jer imaju radiologa koji se vratio u rodni kraj i pripadajuću opremu, zatim mamograf i rendgen, ovih dana montira se i novi CT uređaj, ispostava županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo je prostorno i kadrovski opremljena, a tu je i Dnevna bolnice u Zagvozdu koja je organizacijski u sklopu KBC-a Split.
– Krajem ove godine definitivno odlazim u mirovinu, a samim time se nakon pune 24 godine ukida se i moj status zakupnice laboratorija. Na žalost, u našem okruženju i cijeloh Hrvatskoj su deficitarni kadrovi koji su potrebni za ovaj posao. I neke veće sredine od Imotskog poput Delnica, Labina i drugih istu muku muče, jer mladi magistri medicinske biokemije ne žele raditi u “malin mistima” – ističe mr. Babić i dodaje:
– O svojem odlasku obavijestila sam tadašnje gradske čelnike, istina posredno, još prije tri i pol godine, pa mislim da je Grad trebao samostalno ili u suradnji s okolnim općinama, jer pokrivamo cijeli prostor Imotske krajine, ponuditi mladom stručnjaku da tu dođe raditi, dati mu stan kako bi zasnovao obitelj, ali na žalost nitko nije pravovremeno reagirao i sada imamo problem.
Laboratorij će vjerojatno raditi i dalje na način da će se u jutarnjim terminima uzimati krv i urin, pa će se prevoziti automobilom u neki centar i tamo će se analizirati. Voljna sam, kada bi se pronašao stručnjak koji bi nastavio s radom, ostaviti svu infrastrukturu u laboratoriju, a tu osim uređaja u vlasništvu Doma zdravlja ima mojih koje sam u ove 24 godine kupila ili dobila na korištenje.
Kako doznajemo, kada je voditeljica laboratorija 2000. godine postala njegova zakupnica, radilo je 11 ljudi, među njima i dva s visokom stručnom spremom, tri s višom i šest sa srednjom stručnom spremom, a sada je uvjet za rad laboratorija jedan zaposlenik uposlenik s visokom spremom, jedan s višom i šest sa srednjom.
– Novi zakupnik ne bi uopće imao višak djelatnika. Laboratorij u sadašnjem sastavu nikada nije prekidao s radom, pa i kada su se renovirali njegovi dijelovi, mi smo radili, bili smo jedno s našim pacijentima. Imali smo i kvarova na uređajima, pa smo trčali kod kolega u Sinj da nam pomognu samo da bismo na vrijeme dobili nalaze za naše građane.
Sada imamo novi CT, imamo kadrove u drugoj struci, dolazi mlada internistica i zaista je šteta da laboratorij bude prepreka – smatra mr. Babić.
Ključna pitanja o ovom problemu postavili smo dr. Marku Rađi, ravnatelju Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, ustanove u čijem se vlasništvu nalazi prostor i dio opreme imotskog laboratorija. Njegovi odgovori ne zvuče nimalo optimistično za stanovnike Imotske krajine.
– Razgovarao sam s dva inženjera biokemije, ali na žalost, nitko mi nije dao potvrdu da bi radio u Imotskom. No, kada sam čuo kakve im uvjete daju privatnici za takav rad, onda sam prihvatio njihovo objašnjenje.
Razumijem te mlade ljude čija je struka itekako deficitarna na tržištu rada. Njima u prvom redu treba osigurati stan i vidjeti koje im se beneficije još mogu ponuditi.
Laboratorij se ne ukida, u Imotskom će se krv vaditi i onda će je netko ujutro preuzeti i odnijeti u Split u središnji laboratorij, a nalazi će biti dostupni istoga dana, kao što pacijenti imaju i sada u Imotskom. No, promjena će biti u smislu činjenice da kada vozač preuzme uzorke i krene prema Splitu oko 10 ili 11 sati, nema više vađenja krvi i kontrole urina, to je sada problem koji se može naglasiti.
Postoji dva rješenja, a to je naći stručni kadar koji bi i u poslijepodnevnim satima preuzima uzorke i onda ih obradio, te drugi način, a taj je da za ordinacije obiteljske medicine ili hitne medicine nabavimo male uređaje za brzu kontrolu uzoraka krvi, najčešće iz prsta. Tu se vidi nekoliko najvažnijih pokazatelja kao što su leukociti, CRP i sedimentacija.
No, tu je Komora medicinskih biokemičara poprilično kruta. Mislim da je to ipak dugoročno rješenje za sredine koji nemaju potrebne kadrove. Danas pričamo o Imotskom, sutra ćemo govoriti o našim otocima ili nekoj drugoj lokaciji – tvrdi dr. Rađa.
Prema njegovom mišljenju, primarno je potrebno pronaći stručnjaka koji bi došao raditi u Imotski i ravnatelj regionalne zdravstvene ustanove tvrdi da ga se “traži po cijeloj Hrvatskoj”.
– Krenuli smo u potragu i privatnim kanalima. U našoj županiji imamo samo tri studenta biokemije i oni se trenutno nalaze od druge do pete godine studija, pa gledamo kako ih privući da ostanu. Meni je i kao čelnom čovjeku Doma zdravlja teško, jer ne mogu ponuditi tim kadrovima ono što mogu dobiti kod privatnika.
Lokalnim vlastima poručujem da se tijekom izrade raznih strategija razvoja posvete i razvoju zdravstva. Moraju razgovarati s mladim ljudima sa svojeg područja koji kreću na fakultet i već tada ih privlačiti da se nakon diplomiranja vrate u rodni kraj – kaže ravnatelj.
Političarima su, kao i uvijek, puna usta obećanja, pa nam je svih osam lokalnih čelnika s područja Imotske krajine potvrdilo da bi im “novčano stimuliranje budućih zakupaca i stručnjaka u laboratoriju bilo prioritet” i da se svi “odazivaju takvom načinu poticanja”.
Unatoč svemu spomenutom, ostaje velika bojazan da će nakon 31. prosinca brojna starija populacija, ali i brojni roditelji male djece, već iza 9 sati biti uskraćeni za hitne nalaze krvi i urina, to će posljedično predstavljati problem i liječnicima da odrede dijagnozu i odgovarajuću terapiju.
Svi se nadaju da će se naći stručnjak koji će željeti doći raditi u Imotski, pa uz osiguran smještaj i dobru plaću, preuzeti vođenje laboratorija. U suprotnom, bio bi to težak udarac za pacijente.
Post Više od 25.000 Imoćana ostaje bez najvažnije javne usluge, rješenja nema na vidiku: ‘Mladi ljudi ne žele u mala mista‘ je prvi puta viđen na Grude Online.