Početkom godine na Vlašiću I. zabavna manifestacija “Lažov godine”

Početkom godine na Vlašiću I. zabavna manifestacija “Lažov godine”

Link na izvornu vijest

Svetom
misom
koju
je,
13.
studenog
u
Fojnici
predvodio
nadbiskup
Tomo
Vukšić
obilježena
je
30.
obljetnica
ubojstva
fojničkog
gvardijana
fra
Nikice
Miličevića
i
vikara
fra
Leona
Migića.



Svetom
misom
koju
je
u
ponedjeljak,
13.
studenog
2023.
u
Fojnici
predvodio
nadbiskup
metropolit
vrhbosanski
i
apostolski
upravitelj
Vojnog
ordinarijata
u
BiH
mons.
Tomo
Vukšić obilježena
je
30.
obljetnica
ubojstva
fojničkog
gvardijana
fra
Nikice
Miličevića
i
vikara
fra
Leona
Migića.
Tom
prigodom
nadbiskup
Tomo
uputio
je
prigodnu
propovijed
naslovljenu
„Oproštenje
je
snaga
Božja,
a
sjećanje
zakon
povijesti“
koju
prenosimo
u
cijelosti:

Kao
zajednica
Isusovih
vjernika,
koja
se
moli
milosrdnom
Gospodinu
i
ponizno
traži
Božji
blagoslov
da
bi
mogla
ustrajati
na
putu
svjedočenja
dobrote
i
ljubavi
prema
svim
ljudima,
ovim
Euharistijskim
slavljem
u
crkvi
Duha
Svetoga
i
pod
njegovim
vodstvom
sjećamo
se
svoje
pokojne
braće
fra
Nikice
i
fra
Leona,
dvojice
svjedoka
kršćanske
vjere,
koji
su
u
ovom
samostanu
ubijeni
prije
30
godina.
Dok
molimo,
zahvaljujemo
dragom
Bogu
što
ih
je,
osobito
u
ona
tragična
vremena,
blagoslovio
snagom
povjerenja
u
Božju
providnost,
obiljem
vjernosti
i
kršćanske
hrabrosti
da
ustraju
u
vlastitom
redovničkom
i
svećeničkom
pozivu
kao
duhovni
pastiri
braće
i
sestara,
kojima
ih
je
Crkva
poslala.
Molimo
i
sa
željom
da
ih
dragi
Bog
nagradi
vječnim
životom.
Da
obojici
otvori
vrata
raja
riječima:
„Valjaš,
slugo
dobri
i
vjerni!
U
malome
si
bio
vjeran,
nad
mnogim
ću
te
postaviti!
Uđi
u
radost
gospodara
svoga!“
(Mt
25,21).

Zahvaljujemo
Božjoj
providnosti
također
za
odlomke
iz
Svetoga
Pisma
koje,
kao
misna
čitanja
predviđena
za
današnje
Euharistijsko
slavlje,
daruje
nama
i
svim
ostalim
katoličkim
vjernicima
kao
podlogu
i
vodilju
za
razmatranje.

I.

Početak
starozavjetne Knjige
Mudrosti
,
što
nam
je
naviješten
(Mudr
1,1-7)
kao
prvo
čitanje,
podsjeća
na
pretpostavke
koje
su
potrebne
da
bi
čovjek
posjedovao
mudrost.
To
su
pretpostavke
koje
se
odnose
na
razum,
volju,
osjećaje
i
na
čovjekov
praktičan
život.

„Ljubite
pravednost!“
(Mudr
1,1),
prve
su
riječi
ovoga
mudrog
spisa,
koji
u
svom
nastavku
nudi
mnoštvo
savjeta
o
tomu
na
koji
način
tražiti
Boga
i
kloniti
se
grijeha
i
kako
živjeti
kao
pravednik
Božji
i
svjedok
Božje
pravde.

Prije
svega,
pojam
„pravednost“,
kojim
započinje
ovaj
tekst
Božje
objave,
ponajprije
znači
posvemašnju
i
trajnu
usklađenost
čovjekovih
misli,
volje
i
djelȃ
s
Božjim
mislima,
voljom
i
djelima.
To
je
Božja
želja
i
savjet,
pa
čak
i
zahtjev.
I
jednako
vrijedi
za
svakoga
čovjeka,
a
posebice
za
one
koji
u
svojim
rukama
imaju
moć
i
vlast
odlučivati
o
drugim
ljudima.

Onaj
tko
ljubi
pravednost
na
način
kako
to
savjetuje
Božja
objava,
u
poniznosti
traži
Boga
i
na
njegovu
je
putu.

Božja
riječ,
dakle,
zapovijeda
da
se
ljubi
pravednost
i
odmah
potom
kazuje
na
koji
način
se
to
čini
te
poručuje:
„Vi
suci
zemaljski,
pravednim
mislima
mislite
o
Gospodinu
i
tražite
ga
u
jednostavnosti
srca“
(Mudr
1,1).

Tko
na
pravedan
način
misli
o
Bogu
i
traži
ga
u
jednostavnosti
svoga
srca,
jednako
pravedno
će
se
ponašati
prema
svakom
bratu
i
sestri
i
služiti
im
u
jednostavnosti
svoga
srca.

Bog
se
daje
naći
onima
koji
ga
traže
na
pravi
način.
Naime,
„njega
nalaze
koji
ga
ne
iskušavaju,
i
otkriva
se
onima
koji
mu
ne
uskraćuju
svoju
vjeru“
(Mudr
1,2).
Odnosno,
Boga
nalaze
koji
su
iskreni,
plemeniti,
odani,
koji
vole
svakoga
čovjeka
i
narod
kao
što
ih
Bog
voli,
koji
slijede
njegovu
pravednost
i
imaju
povjerenje
u
njega.
To
čovjeka
čini
Bogu
sličnim,
jer
u
životima
takvih
ljudi
odsijeva
i
djeluje
Božja
radost
i
svjetlost.
Odnosno,
taj
odsjaj
i
takvo
djelovanje
od
čovjeka
čini
sliku
Božju.
A
naspram
tomu,
čovjekove
„podmukle
misli
otuđuju
od
Boga“
(Mudr
1,3),
jer
čovjekov
grijeh
iskušava
Svemogućega
a
posramljuje
njegova
počinitelja.
Naime,
Božja
mudrost
ne
ulazi
u
dušu
opaku
i
ne
nastanjuje
se
u
tijelu
koje
je
podložno
grijehu
jer
prava
„mudrost
je
duh
čovjekoljubiv“
(Mudr
1,4).

Zajedno
s
mudrim
piscem
iz
dalekih
vremena
vjerujemo
da
duh
Gospodnji
ispunja
svemir,
i
on,
koji
drži
sve,
također
zna
i
sve
što
čovjek
govori
i
čini.
Zato
ne
ostaje
skriven
tko
nepravedno
govori
i
čini
zlo,
jer
Gospodin
točno
ispituje
namisli
bezbožnikove,
a
glas
njegovih
ružnih
riječi
i
njegovih
zlih
djela
ide
sve
do
Gospoda
(usp.
Mudr
1,7-9).

II.

Veliku
nam
je
milost
Gospodin
danas
također
iskazao
time
što
nam
je
u
današnjoj
liturgiji
poslao
odlomak
iz
Lukina
evanđelja,
koji
sadrži
Isusove
riječi
s
dubokom
porukom
o
duhovnoj
važnosti
i
snazi
oprosta
te
pouku
o
potrebi
da
se
oprosti
onomu
tko
je
ugrozio
drugoga
i
nanio
mu
štetu.

Vrlo
je
zahtjevno
uzdignuti
se
na
razinu
Isusova
primjera
o
oprostu
i
živjeti
oprost
na
način
kako
to
izgovaramo
u
molitvi
koju
nas
je
Isus
naučio.
To
je
prije
svega
stvar
vjere.
Zato
apostoli
od
Isusa
traže
da
umnoži
i
ojača
njihovu
vjeru
nakon
što
im
je
rekao:
„Pogriješi
li
tvoj
brat,
prekori
ga;
ako
se
obrati,
oprosti
mu.
Pa
ako
se
sedam
puta
na
dan
ogriješi
o
tebe
i
sedam
se
puta
obrati
tebi
govoreći:
‘Žao
mi
je!’,
oprosti
mu“
(Lk
17,3-4).

Oprostiti
drugomu
i
nikomu
ne
nanositi
bilo
koju
vrstu
nasilja
jedan
je
od
temelja
kršćanskoga
nauka
iz
praktičnoga
morala
i
osnovno
pravilo
za
konkretan
život
kršćanskoga
vjernika.
A
glede
odnosa
oprosta
i
sjećanja,
korisno
je,
upravo
na
ovu
godišnjicu,
sjetiti
se
riječi
pape
Ivana
Pavla
II.,
koje
je
namjeravao
izreći
u
sarajevskoj
katedrali
1994.
godine.
Danas
u
Fojnici
mi
te
riječi
posuđujemo
i
izgovaramo
kao
svoje
u
vjeri
da
nam
se
oba
naša
brata
s
nebesa
u
tomu
rado
pridružuju
i
zajedno
s
nama
poručuju:

„’Otpusti
nam
duge
naše,
kako
i
mi
otpuštamo
dužnicima
našim…
.’

Ovim
riječima
dodirnuli
smo
ključno
pitanje.
Sam
Krist
nas
je
na
nj
upozorio,
kada
je,
umirući
na
križu,
rekao
glede
svojih
ubojica:
‘Oče,
oprosti
im,
jer
ne
znaju
što
čine’
(Lk
23,34).
(…)

Danas
želimo
moliti
(…):
‘opraštamo
i
tražimo
oproštenje’
(…).
Bez
takvog
stava,
teško
je
graditi
mir.
Nizanje
‘krivnji’
i
‘kazna’
neće
se
nikada
okončati,
ako
se
jednom
ne
oprosti.
Oprostiti
ne
znači
zaboraviti.
Ako
je
sjećanje
zakon
povijesti,
oproštenje
je
snaga
Božja,
snaga
Krista
koji
djeluje
u
događajima
ljudi
i
naroda“
(Ivan
Pavao
II., Propovijed
predviđena
za
Euharistijsko
slavlje
u
Sarajevu
a
izrečena
u
Castel
Gandolfu
8.
rujna
1994.
).

III.

Progoni
svjedoka
Kristovih
traju
od
početka
do
naših
dana.
U
tom
nizu
su
također
fra
Nikica
i
fra
Leon,
koji
su
se
pridružili
brojnim
sličnim
svjedocima
iz
prošlosti
svoje
franjevačke
provincije,
drugih
svećenika
naših
biskupija,
braće
redovnika,
sestara
redovnica
i
tolikih
drugih
Kristovih
vjernika
laika
koji
su
trpjeli
zbog
svoje
vjere,
a
mnogi
i
svoje
živote
za
nju
položili.
Vjerujemo
i
nadamo
se
da
su
to
činili
iz
ljubavi
prema
Bogu
i
ljudima
i
protiv
svakoga
oblika
mržnje.

Davno
je
rečeno
da
je
narod,
koji
ne
poštuje
svoje
velikane,
sam
sebe
unaprijed
osudio
da
ostane
mali
narod.
A
mogli
bismo
tu
misao
primijeniti
i
na
Crkvu.
Stoga,
naspram
takvoj
napasti,
okupljeni
na
dan
svjedočke
smrti
svoje
pokojne
braće,
pridružujemo
se
Crkvi
koja
poštuje
svoje
velikane
i
zahvaljujemo
Bogu
za
njihove
primjere
dobrih
pastira,
koji
su
svoje
živote
položili
služeći
duhovnom
stadu
(usp.
Iv
10,15).

Ljudi
u
Crkvi
posebno
se
nadahnjuju
na
primjerima
svetaca.
I
znademo
da
se
njihov
život
najprije
ispituje
ozbiljnim
istraživanjem,
a
moguća
svetost
potom
dokazuje
u
zahtjevnim
crkvenim
postupcima.
Znademo
također
da
to
rade
živi
članovi
Crkve,
vođeni
jedino
razlozima
vjere
i
ponizno.
I
ne
vidim
da
išta
priječi
da
se,
pod
tim
vidom
i
na
takav
način,
također
u
primjeru
fojničke
Dvojice,
krene
putom
ozbiljnog
istraživanja,
istinoljubivo
i
s
dubokim
povjerenjem
u
Božju
providnost
čiju
volju
unaprijed
prihvaćamo.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?