BILO
koja
aktivnost,
čak
i
spavanje
ili
stajanje,
zapravo
gotovo
svaka
fizička
aktivnost
u
danu
pokazala
se
boljom
i
korisnijom
za
zdravlje
srca
i
krvožilnog
sustava
od
dugog
sjedenja,
pokazalo
je
novo
istraživanje
međunarodnog
tima
znanstvenika.

Daleko
od
toga
da
istraživanje
sugerira
kako
bismo
svi
trebali
zamijeniti
svoje
uredske
stolce
udobnim
naslonjačima,
naprotiv,
njime
su
istraživači
željeli
ukazati
na
to
da
čak
i
sasvim
male
svakodnevne
promjene
u
tjelesnoj
aktivnosti
rezultiraju
velikim
poboljšanjem
kad
je
posrijedi
zdravlje
našega
srca
i
krvožilnog
sustava.

Pokazalo
se
da
je
cjelodnevno
sjedenje
najštetnije
za
zdravlje
kardiovaskularnog
sustava,
za
indeks
tjelesne
mase
(BMI)
i
opseg
struka,
za
razinu
kolesterola
i
glikirani
hemoglobin
(GHB),
koji
je
marker
za
dijabetes
tipa
2.

I
san
bolji
od
sjedenja

Rezultati
ukazuju
na
to
da
je
čak
i
spavanje,
odnosno
dobar
i
kvalitetan
san
bolji
i
korisniji
za
naše
zdravlje
od
sjedenja
dugo
u
noć
pred
nekim
novim
Netflixovim
krimićem
ili
trilerom.

Najnoviji
dokazi
idu
u
prilog
onomu
što
smo
otprije
znali
–
da
je
sjedilački
način
života
“ubojica”
našeg
srca
i
zdravlja
te
upućuju
na
to
da
samo
nekoliko
minuta
tjelesne
aktivnosti
dnevno
pridonosi
smanjenju
rizika
od
razvoja
srčanih
bolesti
i
moždanog
udara,
manjoj
razini
kolesterola
i
pomaže
u
održanju
zdrave
tjelesne
težine.

“Zaključak
našeg
istraživanja
je
da,
koliko
god
malene
bile
promjene
u
načinu
vašeg
kretanja,
one
imaju
pozitivan
učinak
na
zdravlje
srca,
a
u
konačnici
je
važan
i
intenzitet
kretanja”,
rekla
je
voditeljica
studije,
epidemiologinja
s
londonskoga
University
Collegea
Jo
Blodgett.

Zamijeniti
sjedenje
fizičkom
aktivnošću
makar
na
nekoliko
minuta

“Najkorisnijim
se
pokazalo
kada
su
ispitanici
sjedenje
zamijenili
tjelesnom
aktivnošću
umjerenog
do
snažnog
intenziteta,
poput
trčanja,
brzog
hodanja
ili
penjanja
uz
stepenice,
odnosno
bilo
kojom
aktivnošću
koja
je
ubrzala
broj
otkucaja
srca
i
natjerala
vas
da
brže
dišete,
čak
i
na
minutu
ili
dvije”,
rekla
je
Blodgett.

Rezultati
studije,
objavljeni
u
časopisu
European
Heart
Journal,
pokazuju
korist
za
zdravlje
i
kada
“samo
4
do
12
minuta
dnevno
sjedilački
način
života
pretvorimo
u
isto
toliko
minuta
tjelesne
aktivnosti
umjerenog
do
snažnog
intenziteta”.
Naravno,
preporučuje
se
da
to
bude
i
više.

I
razina
šećera
u
krvi
se
smanjila
kada
su
sudionici
ispitivanja
provodili
više
vremena
vježbajući,
stojeći
ili
spavajući
u
odnosu
na
sjedenje.

Kao
primjere
umjerene
tjelesne
aktivnosti
autori
su
naveli
vrlo
brzo
hodanje
(6
km/h
ili
brže),
intenzivno
čišćenje
stana,
poput
pranja
prozora,
vožnju
bicikla
ili
igranje
badmintona.
Ako
radni
stol
na
poslu
zamijenimo
visokim
stolom
za
kojim
ćemo
raditi
i
stajati
samo
nekoliko
sati
dnevno,
učinili
smo
dobro
za
svoj
krvožilni
sustav.

Srčani
i
moždani
udari
godišnje
odnesu
gotovo
18
milijuna
života

Istraživači
su
podsjetili
da
su
danas
u
svijetu
srčane
i
kardiovaskularne
bolesti
ubojica
broj
jedan.
Svake
godine
srčani
i
moždani
udari
i
ostale
kardiovaskularne
bolesti
odnesu
gotovo
18
milijuna
života.

Premda
neki
ljudi
imaju
genetske
predispozicije
za
bolesti
srca
i
krvožilnog
sustava,
moderan
način
života
u
cijelome
svijetu
ni
u
kojem
slučaju
ne
olakšava
posao
našem
srcu,
a
tjelesna
neaktivnost,
loša
prehrana,
pušenje
i
konzumacija
alkohola
golemi
su
čimbenici
rizika.

Zdrava
prehrana,
prestanak
pušenja
i
ograničen
unos
alkohola
navečer
dobar
su
početak
za
zdraviji
organizam,
no
većina
ljudi
ne
uspijeva
izbjeći
svakodnevno
dulje
putovanje
do
ureda
i
mentalno
naporan
posao
na
kojemu
će
veći
dio
dana
provesti
u
sjedećem
položaju.

Rezultati
šest
studija
provedeni
na
15.253
sudionika

Da
bi
bolje
razumjeli
odnos
između
različitih
vrsta
kretanja,
istraživači
su
kombinirali
podatke
iz
šest
studija
provedenih
na
više
od
15.000
sudionika,
što
im
je
dalo
uvid
u
različit
utjecaj
sjedilačkog
načina
života,
stajanja,
lagane
i
umjereno
snažne
tjelesne
aktivnosti
i
sna
na
zdravlje
srca.
Svi
su
ispitanici
za
vrijeme
studije
nosili
gadgete
za
mjerenje
razine
aktivnosti
24
sata
dnevno.

Rezultati
kažu
da
se
najkorisnijom
pokazala
umjerena
do
energična
tjelovježba,
potom
lagana
tjelesna
aktivnost,
a
nakon
toga
spavanje
ili
stajanje.

Studija
je
otkrila
i
da
je
zamjena
30-minutnog
sjedenja
dnevno
s
30-minutnom
umjerenom
do
snažnom
tjelesnom
aktivnošću
imala
najveći
učinak
na
ljude
s
nižom
tjelesnom
masom.

Istraživanje
je
pokazalo
da
poboljšanje
ovakve
statistike
ne
zahtijeva
velike
promjene.

Izračun
je
pokazao
da
54-godišnja
žena
s
prosječnim
indeksom
tjelesne
mase
od
26.5,
koja
dnevno
zamijeni
30
minuta
sjedenja
umjerenom
ili
intenzivnom
tjelovježbom,
uspijeva
prosječno
smanjiti
BMI
za
2.7
posto.

Ako
tih
pola
sata
iskoristite
za
brzu
šetnju
koja
ubrzava
puls,
opseg
struka
mogao
bi
vam
se
smanjiti
za
2.5
centimetra,
a
GHB
pasti
za
oko
3.6
posto.
Zamijenimo
li
dio
vremena
provedenog
u
spavanju,
stajanju
ili
sjedenju
laganom
do
umjereno
intenzivnom
tjelesnom
aktivnošću,
to
će
se
pozitivno
odraziti
i
na
naš
krvožilni
sustav.

Ako
nam
je
izbor
ograničen
na
sjedenje
na
kauču
da
bismo
odgledali
još
jednu
napetu
krimi
epizodu
na
Netflixu
ili
dobar
noćni
odmor,
odlazak
na
počinak
trebao
bi
imati
prioritet.

U
idealnom
svijetu,
svi
bismo
rado
odbacili
duge
i
naporne
radne
sastanke
zbog
dugih
šetnji,
plivanja,
vožnje
biciklom,
a
potom
zbog
odlaska
kući
da
se
dobro
naspavamo.
No
čak
i
u
nesavršenom
svijetu
možemo
odlučiti
da
dio
puta
do
kuće
prehodamo,
da
se
uspnemo
uz
stepenice
i
ponekad
malo
ranije
navečer
ugasimo
svjetlo
da
bismo
produljili
život
svome
srcu.

Index.hr