U raspravi o vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije u Europskom parlamentu sudjelovali su i hrvatski europarlamentarci Ladislav Ilčić, Tonino Picula, Tomislav Sokol i Željana Zovko.

Zovko (HDZ/EPP) je pohvalila odluku o davanju kandidatskog statusa BiH, dodavši kako bi ona „trebala stimulirati vođe (u BiH) da ubrzaju reformne procese“ jer Hrvati i nakon izbornih promjena u listopadu prošle godine još uvijek nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Napomenula je kako je trenutna situacija uzrok suzdržanog glasanja BiH u UN-u o prijedlogu osude represije iranskih vlasti nad prosvjednicima, referirajući se pritom vjerojatno na činjenicu da je veleposlanika BiH pri UN-u imenovao Željko Komšić, formalno hrvatski član Predsjedništva BiH izabran glasovima brojnijih Bošnjaka.

„Vrijeme je da se osiguraju principi jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode kao što stoji u ustavu zemlje. To je važno sigurnosno pitanje gospodine visoki predstavniče“, poručila je Zovko.

Njen stranački kolega Sokol poručio je kako je „stabilnost europskog susjedstva moguća jedino uz sustavnu reformu izbornog zakona BiH koja će do kraja osigurati ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda“.

„Nedopustivo je da jedna sramotna figura poput Željka Komšića i dalje sjedi u Predsjedništvu BiH“, dodao je.

Sokol se, također, založio za očuvanje jednoglasnog odlučivanja u Vijeću o vanjskopolitičkim pitanjima.

„Samostalna vanjska politika predstavlja temeljnu dimenziju nacionalne suverenosti i jamstvo zaštite nacionalnih interesa te ne može biti zamijenjena odlučivanjem koje se temelji na preglasavanju“, zaključio je.

Ilčić je kazao da bi Unija treba voditi računa „o sve većem utjecaju Irana na BiH“ koji se očitovao u posjedu iranskog ministra vanjskih poslova Sarajevu i u spomenutom glasanju u UN-u kojim se BiH „svakako udaljila od europskog poimanja demokracije“.

Smatra i da je potrebno „više voditi računa o srpskom zveckanju oružjem na Kosovu“ te o ilegalnim migracijama.

„Neki lobiji u EU i dalje osnažuju takozvane humanitarne nevladine organizacije koje su povezane s krijumčarima ljudi, a koje na taj način svakako otežavaju Hrvatskoj odgovorno čuvanje šengenskih granica“, poručio je zastupnik Hrvatskih suverenista i Europskih konzervativaca i reformista.

e-hercegovina.com