Treba li Hrvate protjerati iz Njemačke?

Jedno od pitanja koje se nameće nakon objave medijskih izvještaja o tome kako radikalno desne snage u Njemačkoj imaju planove o protjerivanju stranaca jeste što bi se dogodilo s Hrvatima koji su otišli u tu zemlju.

Na sastanku je raspravljano o tome koje bi grupe trebale napustiti Njemačku, a pritom su navedeni podnositelji zahtjeva za azilom, stranci s dozvolom boravka kao i državljani Njemačke stranog porijekla koji nisu, kako se navodi, asimilirani.

Postavlja se pitanje koliko su Hrvati asimilirani, i smatraju li njemački desničari da i Hrvate treba protjerati.

Večernji list je još 2017. pisao kako, kada se govori o položaju migranata ili općenito stranaca koji novi život traže u Njemačkoj, najčešće se spominje negativni kontekst iz kojeg proizlazi da većina njih živi na račun države, od socijalne pomoći.

Tada je Večernji navodio kako su brojke pokazivale kako samo 6,3 posto Hrvata koji žive u Njemačkoj dobiva socijalnu pomoć kroz takozvani program Hartz IV, što je najmanje od svih stranaca u toj zemlji, pa čak i od samih Nijemaca kojih na račun države živi 7,4 posto.

Pretvoreno u brojke, pomoć njemačke države je 2017. godine dobivalo 17.275 Hrvata.

Da li se za njih smatra da nisu dovoljno asimilirani, to je pitanje nakon koje se nameće nakon što je plan protjerivanja stranaca iz Njemačke aktualizirao ponovno njemački kancelar Olaf Scholz.

On je reagirao s ogorčenjem na sastanak radikalno desnih snaga na kojem su predstavljeni ovakvi planovi. Scholz je pozvao demokratske snage na zajedništvo.

“Učiti iz prošlosti, to nije samo prazna floskula. Demokrati moraju zbiti redove”, poručio je Olaf Scholz preko platforme X.

On je rekao da svi oni koji se okreću protiv demokratskog poretka u Njemačkoj predstavljaju “slučaj za urede za zaštitu ustavnog poretka i pravosuđe”.

Njemački kancelar također je istaknuo kako se zajedništvo njemačkog društva ne može ugroziti zbog “fantazija ekstremista”.

“Mi nećemo dozvoliti da netko određuje tko pripada društvu na temelju toga radi li se o nekome tko iza sebe ima migrantsku pozadinu ili ne”, poručio je Scholz. Njemački kancelar poručio je kako država štiti sve, neovisno o porijeklu, boji kože ili o tome koliko je netko “neugodan za fanatike s asimilacijskim fantazijama”.

Scholz je time reagirao na vijesti o sastanku, održanom krajem studenog, na kojem su sudjelovali predstavnici Alternative za Njemačku (AfD) i ekstremno desnih organizacija, ali i nekoliko pripadnika oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Na sastanku su izneseni planovi o protjerivanju svih stranaca iz Njemačke pa tako i njemačkih državljana stranog porijekla koji nisu dovoljno asimilirani. Vijest o sastanku i sudjelovanju političara parlamentarne stranke AfD-a naišla je na ogorčenje i pozive za zabranom ove stranke, koja je u međuvremenu stekla veliku popularnost kod birača.

Novinarima Correctiva je nekoliko izvora prenijelo izjave sa sastanka. U fokusu sastanka bio je desničarski ekstremistički koncept koji AfD službeno odbacuje i koji je predstavio Austrijanac Martin Sellner, dugogodišnji šef Identitarnog pokreta: “Remigracija” ljudi stranog porijekla koji žive u Njemačkoj, uključujući i njemačke državljane migrantskog porijekla. On u toku predavanja objašnjava koncept na sljedeći način: Postoje tri ciljne skupine: tražitelji azila, stranci s pravom boravka i neasimilirani njemački državljani. Po njegovom mišljenju ovi posljednji su najveći problem.

Silke Schröder, poduzetnica u trgovini nekretninama i članica upravnog odbora Udruženja njemačkog jezika koje je blisko CDU-u, pitala je kako bi to trebalo funkcionirati u praksi. Jer čim netko ima odgovarajuću putovnicu, to je naprosto nemoguće, rekla je.

To za Sellnera nije prepreka. On odgovara: Mora se izvršiti veliki pritisak na ljude da se prilagode, na primjer kroz zakone po mjeri. Remigracija se ne može obaviti brzo, to je desetljetni projekt, upozorio je Sellner.

Sudionici sastanka su objasnili kako bi točno htjeli provesti ovu strategiju u praksi ako AfD dođe na vlast: Govorilo se o stručnjacima koji bi trebali izraditi pravno održiv koncept.

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?