Europski parlament snažno je podržao europski put Bosne i Hercegovine, no u godišnjem izvješću za 2025. godinu, koje je danas usvojio Odbor za vanjske poslove (AFET), ključnim preduvjetom za napredak zemlje istaknute su izborne i ustavne reforme. Zastupnica Željana Zovko, članica AFET-a, uspješno je u izvješće integrirala niz amandmana kojima se naglašava da napredak prema članstvu ostaje proces utemeljen na zaslugama, koji zahtijeva provedbu vjerodostojnih reformi, vladavinu prava i zaštitu temeljnih prava svih građana, uključujući konstitutivne narode.
U usvojenom dokumentu izražava se žaljenje što BiH još uvijek nije provela nužne ustavne i izborne reforme kojima bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje političkih prava na ravnopravnoj osnovi. Zovko je posebno naglasila važnost usklađivanja Izbornog zakonodavstva s presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, s ciljem uklanjanja diskriminacije u izbornom procesu, uz puno poštivanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda. “Ključno je konačno provesti izbornu reformu u skladu s europskim standardima. Samo takav pristup može osigurati funkcionalnu, uključivu i europsku Bosnu i Hercegovinu”, poručila je Zovko, dodajući kako bez rješavanja pitanja ustavne jednakopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda nema stvarnog napretka na europskom putu zemlje.
Što se tiče Ureda visokog predstavnika (OHR), u izvješće su uključeni amandmani kojima se naglašava da svaka buduća tranzicija OHR-a mora počivati na poštivanju ustavnog poretka BiH, uz snažnije domaće vlasništvo nad reformama i jasan put prema postupnom zatvaranju Ureda te prijenosu odgovornosti na europske mehanizme. Zovko, koja je ujedno i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Instrument pretpristupne pomoći IPA III, kontinuirano zagovara da se sredstva pretpristupne pomoći usmjere na reforme i jačanje institucija, a ne na financiranje međunarodne administracije. Tijekom razmjene mišljenja s visokom predstavnicom EU-a Kajom Kallas i povjerenicom za proširenje Martom Kos, istaknula je kako bi sljedeći visoki predstavnik trebao biti posljednji, uz jasno definiranu strategiju okončanja mandata, kako bi BiH mogla u punom kapacitetu započeti pristupne pregovore bez dugoročne ovisnosti o međunarodnoj zajednici.
Zovko je također uspješno uključila amandmane kojima se poziva na jačanje javne uprave i administrativnih kapaciteta te učinkovitije korištenje europskih sredstava. Dodatno, izvješće traži osiguravanje programa i emitiranja sadržaja na službenim jezicima BiH, borbu protiv govora mržnje u javnim medijima te zaštitu kulturnog i jezičnog izražavanja svih konstitutivnih naroda. Naglašava se i važnost poštivanja kulturne i jezične raznolikosti u obrazovnim programima, kao i prava na obrazovanje na materinskom jeziku. “Bosna i Hercegovina mora ostati visoko na europskoj agendi. Sada je ključni trenutak za iskorištavanje zamaha proširenja i ne smijemo dopustiti da BiH ponovno postane propuštena prilika u našem neposrednom susjedstvu”, zaključila je Zovko.
