Ima jedna stvar gdje smo među vodećim državama u svijetu: Na 26.000 građana jedna stranka

Na općim izborima u BiH 3.368.666 birača imalo je mogućnost da bira svoje predstavnike od čak 127 ponuđenih političkih subjekata, što praktično znači da na svakih 26.000 građana otpada po jedan politička stranka.

Po ovome je, kažu analitičari, BiH među vodećim državama Europe i svijeta.

Ovakav statistički podatak ne treba da čudi jer je BiH veoma složena država, poručuje za “Nezavisne novine” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

“Ovo je država sa čak tri državna predsjednika, sa dva entitetska predsjednika, s entitetskim potpredsjednicima, sa čak 14 vlada i premijera te nevjerojatnih 136 ministarstava. Točno je da na političkog subjekta koji je izašao na izbore otpada 26.000 građana s pravom glasa, ali je točno i to da na jednu stranku u prosjeku dolazi samo jedno ministarstvo”, kategoričan je Tojagić, koji dodaje da je BiH po mnogo čemu lošem u svjetskom vrhu.

“Francuzi prije dobiju predsjednika iako se glasovi zbrajaju i u prekooceanskim teritorijama nego mi u Republici Srpskoj, koji stanemo u predgrađe Pariza”, jasan je Tojagić.

Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže da ovi podaci vjerojatno za mnoge djeluju kao da narod u BiH ne radi ništa drugo osim što se bavi politikom.

“A istovremeno se čini da sve vrca od pluralizma ideja i ideologija, da su politička participacija i politička kompetencija razvijenije nego malo gdje na svijetu… Ali to naravno nije istina”, navodi Vuković, koji na pitanje što je onda zapravo istina poručuje:

“Istina je da i dalje imamo lažne kandidate, pojedince i stranke za jednokratnu upotrebu. Da im je cilj ne da razviju demokraciju, već je zakompliciraju i otežaju. Dakle, u pitanju je privid”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.

Politolozi podsjećaju da je postojanje ovako enormnog broja političkih stranaka vezano i za trgovinu mjestima u biračkim odborima, ali i da je kompletan politički sustav u BiH pun anomalija.

Filip Matić, politolog, kao problem dodaje i fragmentaciju u okviru postojećih parlamentarnih stranaka, odnosno da u Narodnoj skupštini RS trenutno postoje stranke koje nisu bile na općim izborima 2018. godine.

“Samo u prethodne četiri godine imali smo veliki broj takvih primjera. Sve velike političke stranke svjesno cijepaju na manje i na taj način upravljaju njima. Ništa to nije slučajno. Tu prije svega mislim na odnose DNS – Demos, pa zatim Socijalistička partija – SPS. Pored toga, imali smo i nekoliko poslanika koji su napuštali svoje stranke, pa pravili nove, što se često dešavalo u opoziciji. Sjetimo se Nenada Stevandića, koji je napustio SDS, a isto je uradio i Darko Banjac, koji je nakon SDS-a izašao i iz DNS-a pa napravio NPS”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da BiH treba izmjenu Izbornog zakona, ali, kako kaže, teško je očekivati da će ijedno dosad spomenuto rješenje i zaista biti adekvatna mjera.

“Povećanje cenzusa je jako opasna stvar i to je nešto čega se mi vrlo često dotičemo. Točno je da imamo male stranke koje prelaskom cenzusa dobivaju neka značajna mjesta u institucijama, ali moram napomenuti da u BiH centri moći nisu u državnim institucijama već isključivo u političkim strankama. Daleko od toga da smo mi jedini po tom pitanju. Ali, podizanje cenzusa bi napravilo drugi problem, a to je regionalna zastupljenost. Da kažem prostim riječima, ako bismo cenzus podigli na pet ili sedam posto, svaka stranka bi išla tamo gdje je najviše glasova, a onda bi se većina građana Srpske dodatno odselila iz manjih sredina”, zaključio je Matić, pišu nezavisne novine.

e-hercegovina.com

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?