Trijumfom Argentine predvođene Lionelom Messijem spušten je zastor nad 22. izdanjem Svjetskog nogometnog prvenstva koje se proteklih mjesec dana održalo u Kataru. Bilo je to najneobičnije Svjetsko prvenstvo do sada, piše hrt.hr.

Prvo, bilo je prvo SP ikada održano tijekom zime na sjevernoj hemisferi, te prvo u nekoj od arapskih zemalja. Bila je to i najkompaktnija verzija turnira u modernoj povijesti, s obzirom na to da je najveća udaljenost između stadiona bila tek malo više od 60 km. Bez ikakve sumnje bilo je to i najskuplje SP – troškovi organizacije iznosili su oko 200 milijardi dolara, što je oko 20 puta više od cijene prethodnog SP-a u Rusiji prije četiri godine.

Za nas će Katar zauvijek ostati poseban jer je hrvatska reprezentacija treći put u povijesti osvojila medalju, ovoga puta broncu. Svakako najveći uspjeh ostvarila je 2018. u Rusiji osvojivši drugo mjesto, a ima i dvije bronce iz 1998. te sada iz Katara.

Izdvojili smo sedam detalja koji su obilježili katarsku svjetsku smotru.

TREĆA HRVATSKA MEDALJA

Gotovo nestvarno zvuči podatak da je hrvatska reprezentacija u svojem šestom nastupu na svjetskim prvenstvima već treći put osvojila medalju. Svaki put kada bi prošla skupinu (1998., 2018., 2022.), Hrvatska bi osvojila medalju. Nakon francuske bronce (1998.) i ruskog srebra (2018.), Vatreni su u Kataru bili treći. Nakon što je u Dohu stiglo čak 18 novih igrača u odnosu na ekipu koja je igrala u Rusiji, malo tko je očekivao ovakav podvig Dalićevih odabranika. No, Vatreni su još jednom zadivili svijet. Otkako se Hrvatska ukazala na Coupe du Mondeu 1998., više medalja na svjetskim prvenstvima imaju samo Njemačka i Francuska, po četiri.

SP smo otvorili “mršavim” remijem protiv Maroka (0-0), uslijedila je pobjeda protiv Kanade (4-1), pa još jedna “nula” protiv Belgije. U osmini finala “Vatreni” su boljim izvođenjem jedanaesteraca porazili Japan (3-1) nakon što je susret završio 1-1. U četvrtfinalu na isti smo način srušili jednog od najvećih favorita – Brazil (4-2). U polufinalu je Hrvatska izgubila od Argentine (0-3), da bi u susretu za broncu bila bolja od Maroka (2-1).

Najbolji hrvatski strijelac na turniru bio je Andrej Kramarić s dva gola, a jedno od otkrića turnira bio je stoper Joško Gvardiol. Sjajan je bio i Dominik Livaković koji je briljirao tijekom izvođenja jedanaesterca protiv Japana i Brazila. Od osam jedanaesteraca, koje su pucali japanski i brazilski nogometaši, Livaković je obranio četiri, te uz jednu stativu, primivši samo tri gola. Obranio je udarce Minaminu, Mitomi, Yoshidi, te Brazilcu Rodrygu, dok je Marquinhos pogodio stativu.

Dodajmo i da je kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić nastupio na svojem četvrtom SP-u skupivši 19 nastupa na svjetskim prvenstvima, osvojivši pritom drugu medalju.

MESSI OSVOJIO POKAL KOJI MU JE NEDOSTAJAO

Nakon što je osvojio sve što se može osvojiti u klupskom nogometu, jedan od najboljih nogometaša svih vremena napokon je osvojio i jedini pehar koji mu je nedostajao. Messi je osvojio 36 trofeja na klupskoj razini, a s reprezentacijom je do Katara imao olimpijsko zlato iz 2008. te prošlogodišnju Copa Americu. Zabio je 791 gol te imao 350 asistencija u 1002 utakmice, dok je u dresu nacionalne vrste upisao 172 nastupa i postigao 98 golova. Čak 16 godina i pet svjetskih prvenstava trebala su da ga napokon osvoji i tako na najbolji mogući način zaokruži svoju blistavu karijeru.

U finalu je odigrao svoju 26. utakmicu na Svjetskom prvenstvu te tako postao rekorder prema broju nastupa ispred Nijemca Lothara Matthausa, a s 13 golova najbolji je argentinski strijelac na svjetskim prvenstvima. Postao je i prvi igrač koji je zabio u grupnoj fazi, osmini finala, četvrtfinalu, polufinalu i finalu Svjetskog prvenstva.

BUĐENJE OSTATKA SVIJETA

U Kataru se prvi put u povijesti dogodilo da su osminu finala izborile reprezentacije sa svih kontinenata. Prvi puta se dogodilo i da su grupnu fazu preskočile čak tri reprezentacije iz Azijske nogometne konfederacije (Japan, Južna Koreja, Australija), dalje su prošle i dvije afričke ekipe (Senegal, Maroko), kao i SAD uz osam europskih (Francuska, Nizozemska, Hrvatska, Engleska, Španjolska, Portugal, Poljska, Švicarska) te dvije južnoameričke (Argentina, Brazil) ekipe.

Svakako najugodnije iznenađenje turnira je bio Maroko, koji je dogurao do četvrtog mjesta. Bio je to ne samo najveći uspjeh u povijesi te zemlje nego i cijelog afričkog nogometa, jer se do sada niti jedna afrička reprezentacija nije probila do polufinala. Veliko iznenađenje priredila je i Saudijska Arabija koja u prvom kolu porazila Argentinu s 2-1 i do samog kraja bila u igri za prolaz dalje.

NAJSKUPLJE I NAJKRAĆE SVJETSKO PRVENSTVO

Bez ikakve sumnje bilo je to najskuplje Svjetsko prvenstvo u povijesti. Troškovi organizacije iznosili su oko 200 milijardi dolara. To je oko 20 puta više od cijene prethodnog Svjetskog prvenstva održanog u Rusiji prije četiri godine. Sjajni novi stadioni stajali su više od sedam milijardi dolara, dok je sustav metroa koji povezuje pet od osam stadiona koštao oko 36 milijardi dolara. Više milijardi dolara iznosili su i troškovi širenja međunarodne zračne luke Hamad u kojoj je kapacitet povećan s 40 na 58 milijuna putnika godišnje. Izgrađene su ceste, hoteli, dvorane… Velik dio infrastrukturnih troškova pripisanih Svjetskom prvenstvu dio je šireg plana razvoja zemlje do 2030. Organizacijski je SP prošao sjajno i bez većih problema premda je cijelo prvenstvo održano praktički u jednom gradu, a najveća udaljenost između stadiona bila je tek nešto više od 60 km. Bilo je to i najkraće Svjetsko prvenstvo od 1998. kada su prvi put nastupile 32 reprezentacije. Trajalo je 28 dana.

GVARDIOL JEDINI S MASKOM

Svjetsko prvenstvo u Kataru podsjetilo je na dane prije pojave koronavirusa koji je prouzročio milijune umrlih i zaustavio svijet na gotovo dvije godine. Bilo je to prvo veliko sportsko natjecanje koje je nakon izbijanja pandemije, koja je proglašena u ožujku 2020., bilo potpuno otvoreno za javnost. Bilo je to prvenstvo bez mjera zaštite i bez socijalne distance. Šalili smo se daje u Dohi jedini masku nosio stoper hrvatske reprezentacije Joško Gvardiol. Katarske su vlasti prije prvenstva najavljivale da će se na ulasku u zemlju tražiti negativan rezultat testiranja na COVID-19 ne stariji od 48 sati, no od 1. studenog testiranje nije bilo obavezno za ulazak u zemlju.

SP BEZ PRAVOG NAVIJAČKOG LUDILA, ALI I BEZ NEREDA

Svjetsko prvenstvo u Kataru proteklo je bez pravog navijačkog ludila, ali i bez incidenata koji uz to obično dolaze. Za ulazak u Katar bila je potrebna Hayya kartica, domaćini su ih izdali oko 1.9 milijuna. Najviše je bilo navijača iz Saudijske Arabije, Indije, SAD-a, Velike Britanije, Meksika i Argentine. Dalek i skup put, te još skuplji smještaj, odvratili su mnoge navijače od dolaska u ovu zemlju. Kako je to izbornik Zlatko Dalić više puta naglasio, bilo je ovo “Svjetsko prvenstvo za odabrane”. Dio navijača nije došao zbog bojkota vezanog uz stanje ljudskih prava u Kataru. Nažalost, nije bilo niti previše hrvatskih navijača. Vatreni su naučeni igrati pred desetak tisuća naših navijača, bez obzira gdje se igralo, no u Kataru ih je najviše bilo na polufinalu, oko 3000. Najveću i pravu navijačku potporu na tribinama tijekom World Cupa imali su Marokanci, Meksikanci i Argentinci. Dodajmo i da je ukupno oko dva milijuna ljudi posjetilo je FIFA Fan Festival u Abida Parku gdje su se gledale utakmice i održavali brojni koncerti. Tijekom turnira nisu zabilježeni gotovo nikakvi navijački incidenti.

BEZ PIVA I “ONE LOVE” VRPCI

Dva dana prije početka SP-a Međunarodna nogometna federacija (FIFA) objavila je da će prodaja alkohola na stadionu i prostoru u blizini stadiona biti u potpunosti zabranjena. Krovna nogometna organizacija mjesecima je “obećavala” navijačima da će alkohol biti dostupan, na određenim mjestima i u određenim zonama stadiona, ali se to nije dogodilo. Konzumiranje alkohola u javnosti u Kataru je zabranjeno. Alkohol je dostupan samo nemuslimanima i to samo na odabranim mjestima, poput hotelskih barova i iznimno je skup, pa tako malo pivo može stajati i oko 100 kuna.

FIFA je zabranila i kapetanima nošenje “One Love” vrpci u duginim bojama koje promiču inkluzivnost prema LGBTQ+ osobama. FIFA je zaprijetila da će kapetane reprezentacija koji budu nosili One Love traku kažnjavati žutim kartonima prije samog početka utakmice, pa su se savezi Engleske, Njemačke, Belgije, SAD-a, Danske, Francuske, Nizozemske, Švicarske i Walesa povukli iz ove priče.

e-hercegovina.com