U 91. godini života umro je velikan dubrovačkog i hrvatskog vaterpola, legendarni Jugov vaterpolist i srebrni olimpijac Hrvoje Kačić. Kačić je bio i doktor pomorskog prava te veliki hrvatski domoljub.

Prof. dr. sc. Hrvoje Kačić bio sveučilišni profesor i odvjetnik, stručnjak u području pomorskog prava, rođen 1932. godine u Dubrovniku. Kačića brojni Dubrovčani, ali i cijela Hrvatska posebno pamte kao vaterpolista dubrovačkog Juga i reprezentativca bivše države, piše Dubrovački list.

Domoljub

Bio je veliki domoljub i patriot, a zbog “hrvatskog nacionalizma” završio je zatvoru još 1952. godine i zbog toga nije mogao ići na OI u Finskoj 1952. godine. Slavio je pobjedu Dinama nad Crvenom zvezdom te je strpan u zatvor na 30 dana. Početkom ’50-tih godina u čak mu je tri navrata oduzimana putovnica, a kada je 1957. u anketi ondašnjeg “Narodnog sporta” ili danas “Sportskih novosti” proglašen najboljim sportašem u Hrvatskoj, vlasti su zabranile da se ta nagrada Kačiću uopće dodijeli.

S 18 godina postaje reprezentativac i već 1950. se iz Beča s Europskog prvenstva vraća s brončanom medaljom. Bila je to prva vaterpolska medalja reprezentacije bivše države na velikim natjecanjima. Na OI u Melbourneu 1956. je osvojio srebrnu medalju, baš kao i 1958. na EP u Budimpešti. Na Europskom prvenstvu 1958. u Budimpešti osvojio je srebro.

Zlatnu medalju osvojio je na Mediteranskim igrama u Bejrutu 1959. godine, a 1960. godine na Olimpijadi u Rimu osvajaju četvrto mjesto. Njegova igračka karijera završila je 1962. godine jer je, kako je sam ispričao za Jugovu monografiju, odlučio doktorirati pomorsko pravo.

U službi domovine

U samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj, Hrvoje Kačić se smjesta stavio u službu domovini, a tu je bio od nemjerljive pomoći. Kao doktor pomorskog prava, od 1994. do 2001. bio je predsjednik Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Osobito su zapaženi bili njegovi radovi i utvrđivanje pomorske granične crte u Savudrijskoj vali, pa kod poluotoka Prevlake itd. Kao nezavisni je zastupnik bio u Saboru od 1990. do 1994., te je vodio Odbor za vanjsku politiku Sabora. Sudjelovao je u donošenju prvog Ustava Republike Hrvatske, bio je članom niza državnih komisija, a predstavljao je Hrvatsku i vodio saborska izaslanstva na više međunarodnih skupova u začecima naše nezavisnosti, te u posjetama Vijeću Europe, NATO savezu, ondašnjoj Konferenciji, a danas Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju…, piše Dubrovački vjesnik.

e-hercegovina.com