SDA traži podjelu Mostara na šest malih općina, je li to kraj Federacije BiH?
Na predstojećoj sjednici Gradskoga vijeća Mostara izvjesno je kako će SDA kandidirati prihvaćanje Statuta u onome obliku kako je taj dokument usvojen mostarskim sporazumom između te stranke i HDZ-a BiH, što je očito povezano s tajmingom akcija koje najveća bošnjačka stranka pokreće na više fronti kako bi pokušala napraviti pomutnju, blokirati uspostavu vlasti na razini Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Naime, kako se doznaje, već na današnjoj sjednici Kolegija Grada Mostara predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić inzistirat će na temi Statuta Mostara koji uvodi nove podjele, doslovno po uzoru na šest mini feuda, općina te do kraja ignorira poziciju ostalih, odnosno manjina.
Niz akcija
Od ustavne apelacije iz Predsjedništva BiH, preko manjih proceduralnih opstrukcija na razini države do otvorenih poruka kako ova stranka neće dopustiti da bude u oporbi u Federaciji BiH, sada se klipovi pokušavaju ubacivati i u funkcioniranje Gradskog vijeća i Gradske uprave Mostara, a sve kako bi se pokušalo optužiti hrvatsku stranu da blokira procese u ovome gradu te da Mostar više nije uspješna priča, nego je ponovno “grad slučaj”. Istina je da je usvajanje Statuta Grada Mostara dogovoreno kao dio paketa političkih čelnika HDZ-a BiH i SDA.
Taj paket odnosio se na održavanje lokalnih izbora i izmjenu Statuta Grada Mostara, ali i izmjenu Izbornoga zakona BiH s osiguranjem biranja legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Vođeni su čak i razgovori s predstavnicima međunarodne zajednice, administracijama SAD-a i EU-a, a rezultat svega toga bilo je izigravanje dogovora od SDA. Ponovno je za hrvatskoga člana Predsjedništva glasovima bošnjačkih birača izabran Željko Komšić, a u Dom naroda Federacije BiH te posredno i države izabrani su probošnjački izaslanici.
Istodobno, u Mostaru sa sadašnjim Statutom na snazi postoji potpuni paritet pa, ako je gradonačelnik Hrvat, onda je predsjednik Gradskog vijeća Bošnjak. Takav odnos je i u svim gradskim ustanovama, gdje postoji puni nacionalni paritet. No, s obzirom na to da je bošnjačka strana izigrala dogovor o ustavnim i izbornim reformama, što je bio dio paketa, izdvajati i prihvaćati prijedlog Statuta Mostara bilo bi s hrvatske strane politički nemudro. Čak i naivno. S druge pak strane, prijedlog Statuta koji su potpisali predstavnici vodećih hrvatske i bošnjačke stranke je loš jer doslovno omogućava nove blokade, podjelu grada na šest feuda te slabljenje uloge gradonačelnika koji bi onda postao krajnje neoperativan te ovisan o gradskim područjima.
Najveći korak unatrag, čak i lošiji od Statuta koji je Gradu Mostaru 2004. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown odnosi se na uspostavu povjerenstava Gradskih područja te njihove goleme ovlasti kojima se dovodi u pitanje jedinstvena gradska uprava, njezino funkcioniranje te nagovješćuje mogućnost brojnih blokada. Ponajprije se to odnosi na donošenje gradskoga proračuna i raspoređivanje novca. Nije uopće prijeporno to da se s gradskih područja kandidiraju projekti, no jako je problematično da, primjerice, povjerenstvo doslovno može ucjenjivati cijeli Grad u donošenju proračuna.
Sve mogu blokirati
Naime, bez njihova odobrenja, čak da Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom donese proračun, on ne može stupiti na snagu. Zatim, to paratijelo sudjeluje, primjerice, prema prijedlogu Statuta, u donošenju odluke o raspisivanju referenduma u gradskom području, potom daje suglasnost na donošenje odluka o usvajanju svih prostorno-planskih akata Grada u dijelu koji se odnosi na to konkretno gradsko područje.
Uz te ovlasti, Povjerenstvo je nadležno predložiti planove razvoja gradskog područja kao dio sveukupnog razvojnog plana Grada, zatim predlaže organizaciju upravnih službi u gradskom području, organizaciju – mrežu mjesnih zajednica na svom području, odabire komunalne redare te daje suglasnost na program zajedničke komunalne potrošnje koji se odnosi na to gradsko područje.
e-hercegovina.com