Je li globalna pohlepa dovela do ovako visoke inflacije?

U Hercegovini se često s pojavom inflacija po kafićima pričalo kako je sve strašno poskupilo i da ispada da se „sve živo“ proizvodilo u Ukrajini, jer kada bi išli u trgovine zapažali su sve veće i veće cijene, „skakalo je“ ulje, brašno, mlijeko, kava….

Uvijek s istim opravdanjem; „to je zbog rata u Ukrajini“.

Ipak, sada ugledni Guardian piše kako je za inflaciju djelomično odgovorna i „globalna pohlepa“, te da su trgovine i supermarketi dizali cijene i tako punili razliku u svoje džepove, a da su koronakriza i rat u Ukrajini samo djelomično odgovorni.  

Ovo ukazuje i na poremećaj u teoretskim postavkama slobodnog tržišta.

Jedna od postavki slobodnog tržišta je postojanje „rata cijena“.

Rat cijena komercijalna je konkurencija koju karakterizira opetovano snižavanje cijena ispod cijena konkurencije, pa je tako jedna od pretpostavki slobodnog tržišta da će se brojne tvrtke, oslobođene državnih ograničenja, natjecati i potkopavati jedna drugu, snižavajući cijene s ciljem da ostvare veći tržišni udio, no analiza koju donosi ugledni list „The Guardian“ govori da se u stvarnosti događa nešto posve suprotno.

Kako navodi Guardian, supermarketi, proizvođači hrane i špedicije su među tvrtkama koje su potakle inflaciju povećanjem cijena koje nadilazi rastuće troškove.

Na taj način štitili su svoje profite i dividende svojih dioničara, dok su se radnici suočavali s najvećim padom životnog standarda.

Umjesto da se najveće tvrtke natječu među sobom tko će ponuditi najnižu cijenu, one su se “prešutno dogovarale”, što je povećalo cijene stotina roba i usluga koje su već bile pod pritiskom nakon pandemije Covida 19 i rusko-ukrajinskog sukoba.

Naime, analiza sindikata Velike Britanije pokazuje da su velike korporacije značajno uvećale profite s porastom cijena tijekom aktualne potrošačke krize, a iz toga se može zaključiti kako je račune do rekordnih razina dovela – „globalna pohlepa“.

Istraživači Unite, najvećeg britanskog sindikata privatnog sektora, ispitivali su poslovanje 350 najuspješnijih kompanija izlistanih na Londonskoj burzi. Njihova analiza pokazala je da su prosječne profitne marže, prihodi kompanija iznad troškova prodaje – porasle sa 5,7% u prvoj polovini 2019. na 10,7% u istom periodu 2022. godine.

“To znači da je prosječna profitna marža najvećih firmi skočila za 89% u promatranom periodu”, navodi se u izvještaju na 170 stranica, čije dijelove prenosi ovaj list. Ističe se da su, recimo, tri najveća trgovca u Britaniji – Tesco, Sainsbury’s i Asda – gotovo duplirali profit u odnosu na period prije pandemije, prenosi ekapija.com.

Jednako dobro prolazili su i proizvođači hrane, tako su četiri globalne korporacije iz sektora agrobiznisa, koje dominiraju u trgovanju ključnim žitaricama, zabilježile porast profita za 255%, dok su zarade 10 najvećih proizvođača poluprovodnika uvećane za 96% u ovom periodu.

Guardian ističe da su Tesco i Sainsbury’s, koji zajedno imaju 43% udjela na tržištu prehrambenih proizvoda, na putu da i ove godine ponovo ostvare veliki profit. Tesco je priopćio  kako očekuje da će ove financijske godine ostvariti profit do 2,5 milijardi funti, dok je njegov konkurent nagovijestio da bi mogao da dostigne oko 700 milijuna funti.

Sheron Grejem, generalni tajnik Unita, rekla je da su domaćinstva ugrožena zbog ovakvog sistema.

“Naše istraživanje otkriva gdje i kako se “namješta” radnicima: od supermarketa do računa za energiju, rafinerija nafte do transporta, svi mi plaćamo cijenu. Čitave industrije odlučuju da iskoriste krizu, što je dovelo do rasta cijena robe koja nam je svima potrebna”, rekla je ona.

Istovremeno, lanci supermarketa uključeni u istraživanje negirali su da su djelomično krivi za rast cijena, prenose Nezavisne novine.

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?