Buduća vlast u FBiH i na državnoj razini je izvjesna, piše novinar Klixa Semir Hambo u svojoj analizi dosadašnjih političkih događanja u ovom entitetu.

On navodi kako bi vlast u Federaciji mogle činiti dvije velike grupacije. Jedna okupljena oko Trojke (SDP, NiP i NS) koja se često naziva Osmorka, a druga okupljena oko HDZ-a BiH.

Tehnički bi tu vlast podržalo nevjerojatnih 18 stranaka, Osmorka s jedne i HDZ i još devet stranaka s druge strane iz grupacije HNS-a. Međutim to je tek tehnički privid, a podjela vlasti kroz izvršne funkcije bi se manje više podijelila između maksimalno osam stranaka i to SDP-a, NiP-a, Naše stranke, SBiH-a, NES-a, PDA i BHI KF te HDZ-a.

Sporazum o novoj vlasti je pred potpisom, spreman je i čeka posljednje tehničko peglanje.

Iako iz Osmorke, ali i HDZ kažu da sporazum koji je procurio u javnost nije finalni, nesumnjivo je da finalna verzija suštinski ne može bitno odudarati od radne verzije koja kruži u javnosti.

Prema svemu sudeći u budućoj vlasti u Federaciji BiH i na državnoj razini neće biti SDA, stranke koja je godinama bila nezaobilazan faktor, danas ima jako loš koalicijski kapacitet te uz brojne afere iz prethodnih godina ovu stranku izbacuju iz vlasti.

Karte su sada nešto drugačije pomiješane, a buduća vlast obećava med i mlijeko.

U sporazumu koji treba biti potpisan u petak na Dan državnosti, što je vjerojatno i ciljana simbolika aktera ovog procesa, obećano je neko novo doba.

Obećani su ubrzani koraci ka članstvu u EU, nova i bolja diplomacija, NATO put, politička stabilnost koja će utjecati na zaustavljanje iseljavanja i još mnogo toga.

Obećavaju se bolje plaće, povećanje minimalne mirovine, gradnja puteva, bolje zdravstvo, ulaganje u sport i kulturu, digitalna transformacija javne uprave, manji porezi na rad, reforma obrazovanja o kojoj se priča uoči i poslije svakih izbora i tako dalje.

Buduća vlast najavljuje i hitno provođenje Briselskog sporazuma, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma. Hambo u svojoj analizi navodi kako se ovdje krije veliki zahtjev HDZ-a BiH, te tvrdi da se pod krinkom implementacije presuda iz Strasbourga planira promijeniti državni ustav i na način koji će jamčiti da člana Predsjedništva iz reda Hrvata mogu birati samo “legitimni Hrvati”, odnosno riječ je o izbijanju slučaja Komšić iz svake buduće priče o Predsjedništvu. Za tu reformu je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu.

Čitavu analizu pročitajte OVDJE