Dezinformacije su postale dio naše svakodnevice, moćno oružje kojim je moguće utjecati na važne političke i društvene procese u uređenim, a još važnije u neuređenim državama. Stoga je iznimno važno graditi otpornost društva na takve anomalije i razvijati kritičku svijest građana te graditi kulturu propitkivanja istinitosti činjenica, istaknuto je to na panelu nedavno održanom u Zagrebu upravo s temom “Jačanje otpornosti društva na dezinformacije”. 

S pojavom Interneta i društvenih mreža mediji više nisu glavni kreatori informacija. Danas je izuzetno važna povratna informacija osoba koje stvaraju određeno mišljenje.

–  Danas je proizvodnja informacija praktički besplatna. U tom društvenom smislu imamo različite vrste tehnika, metodi, platformi gdje se te informacije mogu plasirati i naravno da u tom procesu postoje različite skupine koje konzumiraju različite vrste informacija,  rekao je prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor sveučilišta Vern i stručnjak za sigurnost, za HRT-ovu emisiju “Dobro jutro, Hrvatska”.

– Stvaraju se neki baloni gdje ljudi vjeruju određenim informacijama, konzumiraju samo određene medije. Više nemaju razvijen odnos prema medijima koji su javni servisi i koji bi trebali u demokratskom društvu raditi ono što je ključno, a to je informirati građane. Jedino je informirani građanin onaj koji može participirati u demokratskom procesu, dodao je Cvrtila.

‘Sloboda putem mreža otišla u jednu vrstu devijacije‘

Pluralizam je u demokratskim društvima jako bitan, a stvaranje informacijskih poremećaja može utjecati na demokratske procese. 

– Sloboda putem mreža je otišla u jednu vrstu devijacije. I upravo to što se dogodilo je danas prostor za brojne dezinformacije odnosno društvene mreže postaju platforma za dezinformacije, naglasio je Cvrtila.

Ključno sigurnosno pitanje je opasnost od situacije u kojoj nema provjere činjenica.

– Kreiranje dezinformacija i to više njih istodobno kako bi se stvorio dojam da ne postoji istina, a kada ne možete odrediti govori li određeni mediji istinu ili ne, onda konzumirate samo ono što odgovara vašim stavovima i onda se zatvorite u jedan krug i iz njega više ne izlazite, kazao je Cvrtila. 

Važna medijska pismenost građana

Kako bi bili sigurniji u virtualnom svijetu važno je imati medijske servise koji će servirati provjerene informacija, ali izuzetno je važna i medijska pismenost građana. 

– Ne samo medijska pismenost u smislu da opismenjuje nas koji smo konzumenti jako puno različitog sadržaja nego zapravo od osnove škole treba raditi na tome da se suoči učenike, mlađu populaciju sa svim opasnostima koje dolaze s mreža i platformi koje oni koriste i gdje postoji velika mogućnost manipulacije, rekao je Cvrtila.

Kako algoritmi sudjeluju u procesu manipulacije?

Što je to ekonomija pažnje i kako algoritmi sudjeluju u procesu manipulacije?

– Algoritam ne poznaje čovjeka, on samo temeljem određenih aktivnosti koje mi imamo procjenjuje ono što bi nas potencijalno interesiralo i to je manipulacija, ne možete optužiti algoritam za tako nešto, ali ustvari ima veliki utjecaj na naše stavove na naš pristup na kraju krajeva na naše odlučivanje hoćemo li nešto kupiti ili nećemo. To je ta ekonomija pažnje koja je jako prisutna na mrežama i gdje mi kao publika jako teško možemo neke stvari izbjeći, istaknuo je Cvrtila.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku:

Koliko smo danas zasuti lažnim vijestima i koliko vjerujemo medijima, pitali smo građane u Zagrebu.

e-hercegovina.com