Nakon dvanaestosatne rasprave o predloženim izmjenama zakona o radu (ZOR) i o neradnoj nedjelji vladajući su ostali pri stavu kako će zakoni znatno unaprijediti radno zakonodavstvo i poziciju radnika u trgovini, a većina oporbe da se time neće povećati plaća ili prava radnika, piše hrt.hr.

Reguliranjem rada nedjeljom želi se omogućiti pravo na nedjelju kao dan odmora, postići ravnoteža privatnog i poslovnog života, a propisivanjem minimalnog povećanja plaće, da oni koji rade nedjeljom budu adekvatno plaćeni, rekli su u Saboru ministri gospodarstva i rada. Dok su resorni ministri Davor Filipović i Marin Piletić zastupnicima predstavljali novosti koje predlažu, izvan sabornice glavna tema opet je slanje vojne pomoći Ukrajini.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Davor Filipović u četvrtak je saborskim zastupnicima predstavio prijedlog izmjena Zakona o trgovini te naglasio da je nedjelja prema hrvatskoj tradiciji i običajima dan tjednog odmora, a i najnovije istraživanje na 1000 ispitanika pokazuje da dvije trećine hrvatskih građana podržavaju regulaciju rada nedjeljom.

Zakonskim izmjenama nedjelja će biti u pravilu neradna, s tim da će trgovci moći odabrati 16 radnih nedjelja u godini, čime se prihvaća to što je hrvatsko gospodarstvo usmjereno na turizam. Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan.

– Ovo je dobar balans i ne mislim da će doći do ikakvog pada profitabilnosti jer će se odlasci ljudi u kupnju prebaciti na druge dane. Ne očekujem da će tu biti problema, a ljudi koji sada rade nedjeljom moći će to vrijeme provesti s obitelji, rekao je ministar Filipović.

– Na razini EU-a gotovo pola zemalja ima reguliran rad nedjeljom, primjerice Belgija, Španjolska, Austrija, Njemačka, Francuska… i tamo to funkcionira sasvim dobro, dodao je ministar gospodarstva.

Na zabrinutost Marijane Puljak (Centra) da će se ‘promet prebaciti na benzinske pumpe koje će moći raditi nedjeljom’, Filipović ističe da ni tu ne očekuje probleme jer je jasno određeno što one mogu prodavati.

Da je riječ o dobroj ravnoteži, drži Branko Bačić (HDZ) koji vjeruje da će ovaj put zakon proći na Ustavnom sudu. Smatra da do drugog saborskog čitanja treba omogućiti i da rad blagdanom bude uređen zakonom.

Iako nije oduševljen zakonom, Dario Hrebak (HSLS) ocijenio je dobrim što se nije išlo na apsolutnu zabranu rada nedjeljom.

Marin Miletić (Most) pozdravlja nedjelju kao neradni dan, no drži kako bi bilo dobro da radnici mogu sami izabrati žele li raditi nedjeljom.

Dalija Orešković (Centar) međutim, napominje da u tezama o katoličkim vrijednostima i zabrani rada nedjeljom vidi dodvoravanje Crkvi.

– Uoči božićnih blagdana bit će puno pohvala s oltara u propovijedima, ustvrdila je.

Ne bi trebalo ograničavati rad nedjeljom, nego radnike adekvatno platiti, smatra Anka Mrak Taritaš (Glas).

Piletić: Rad nedjeljom mora se platiti 50 posto više svim radnicima 

Upravo se izmjenama Zakona o radu prvi put propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, istaknuo je tijekom saborske rasprave ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić.

– To se odnosi na sve radnike – i u privatnom i u državnom i javnom sektoru. Rad nedjeljom sada se prosječno plaća 37 posto više, rekao je Piletić.

– Izmjenama se također sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, uređuje rad na izdvojenom mjestu, dodatni rad za drugog poslodavca, rad putem digitalnih platformi, propisuje ugovaranje plaće u bruto iznosu, dodao je.

SDP-ovci najviše kritika na izmjene ZOR-a 

Najviše kritika na izmjene ZOR-a imali su SDP-ovi zastupnici, navodeći da se maksimalni rok rada na određeno vrijeme treba skratiti na jednu godinu, te propisati minimalna satnica i za rad blagdanima, noćni i smjenski rad, za prekovremene sate i uvjete otežanog rada.

– Pravite nas ludima, rekla je Sabina Glasovac (SDP) ministru rada Piletiću.

No ministar je objasnio da se uvećanje tih dodataka na plaću definira kolektivnim ugovorima. Naglasio je i da se sva povećanja za prekovremeni rad, noćni, u otežanim uvjetima ne smiju obračunati na iznos niži o utvrđene minimalne plaće.

Dodao je i da je ovo tek prva faza reforme radnog zakonodavstva.

Ministar rada otklonio je također oporbene kritike da se izmjenama ZOR-a radi korak nazad, ističući da se njima Zakon dodatno usklađuje s europskim standardima.

Oporba je prigovorila i na objedinjenu raspravu o zakonskim prijedlozima, a Mrak Taritaš (Glas) zaključila je da je to ‘kao da se objedine grudnjaci, svinjske polovice i drva za ogrjev’.

Slijedom izmjena Zakona o trgovini, trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini, prema svojem izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini. U pravilu, nedjelja je neradna.

Izmjene ZOR-a, pak, prvi put propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, sada to nije bilo jasno definirano pa se radnika moglo platiti i kunu više.

Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan. To su, primjerice, trgovine na željezničkim i autobusnim kolodvorima, zračnim lukama, benzinskim postajama, u bolnicama, hotelima, marinama, kampovima, OPG-ovima.

Zabrana rada nedjeljom neće se primjenjivati ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Kiosci i pekarnice nedjeljom i blagdanima radit će od 7 do 13 sati.

Sabor raspravlja i o opsežnim izmjenama ZOR-a koje je predložila zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, a kao jedan od najvažnijih zahtjeva istaknula je skraćenje radnog tjedna s 40 na 35 sati, što je politika koju slijedi sve više europskih država.

Predlaže i da ukupno trajanje svih ugovora na određeno kod jednog radnika ne smije biti dulje od godine dana, bez obzira na prekide.

Sabor: Oporba nakratko okupirala govornicu

Oporbeni saborski zastupnici u četvrtak su nakratko okupirali saborsku govornicu solidarizirajući se s kolegom Željkom Lenartom (HSS), koji je ustvrdio da predsjedajući Željko Reiner (HDZ) ne postupa jednako prema svim zastupnicima.

Lenartu je, naime, zasmetalo kad mu je Reiner izrekao prvu opomenu zbog dobacivanja iz klupe, a potom i skratio vrijeme za repliku te, uz još jednu opomenu, oduzeo mu riječ i izrekao mjeru udaljenja sa sjednice.

Potući ću se i sa stražom ako treba i neću izaći, nećete me maltretirati i oduzeti riječ, imam svojih 30 sekundi, poručio je Lenart Reineru .

Zapitao ga je zašto HDZ-ovu Josipu Boriću prethodno nije dao opomenu i oduzeo mu riječ.

Reiner ga je prozvao da stalno pokušava napraviti neki eksces, a Lenart uzvratio da je nepravedno ostao bez riječi i pozvao kolege da mu se pridruže za govornicom i ne maknu dok Reiner ne povuče odluku.

Reiner to nije učinio nego je odredio 10-minutnu stanku, nakon koje su predstavnici klubova nastavili raspravljati o izmjenama Zakona o radu.

e-hercegovina.com