Ministar obrane BiH Zukan Helez pozvao je Hrvatsku i Crnu Goru da aktivnije lobiraju za pridruživanje njegove zemlje NATO-u, a istodobno je ocijenio da BiH zbog rata koji je Rusija povela protiv Ukrajine sada hitno treba znatniju pomoć Alijanse u opremanju svoje vojske, piše hrt.hr.

BiH trenutačno ima odobren Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), no on ne definira nikakve vremenske okvire za stjecanje punopravnog članstva, nego tek reforme koje je potrebno poduzeti da bi se taj cilj ostvario.

Punopravno članstvo u NATO-u utvrđeno je kao cilj Zakonom o obrani BiH i važećom vanjskopolitičkom strategijom, no to uporno osporavaju vlasti Republike Srpske čiji dužnosnici predvođeni Miloradom Dodikom kažu da RS nikada neće dati takvu suglasnost, a istodobno inzistiraju na tijesnim vezama tog entiteta s Moskvom.

Helez, koji je ministrom obrane postao kao kadar SDP BiH, a istodobno je i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH iz reda Bošnjaka, uvjeren je da se te blokade ipak mogu otkloniti i članstvo u NATO-u smatra najvažnijim vanjskopolitičkim ciljem koji njegova zemlja treba ostvariti i prije eventualnog pristupanja Europskoj uniji.

U intervjuu za agenciju Fena pozvao je susjedne države koje su članice NATO-a da tomu pomognu.

– Hrvatska i Crna Gora su članice NATO saveza i njihova pomoć nam je potrebna prilikom predaje zahtjeva za članstvo u NATO savez. Kada se glasa o prijemu nove članice NATO saveza, potrebno je da se glasa konsenzusom svih članica i zbog toga predstavnike Hrvatske i Crne Gore vidim kao lobiste prilikom glasanja za punopravno članstvo BiH u NATO savezu, rekao je Helez.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je ranije ovog tjedna najavio da će Alijansa zbog rata u Ukrajini posebnu pozornost posvetiti upravo BiH te Gruziji i Moldaviji gdje Rusija pokušava ojačati svoj utjecaj.

Ministar obrane BiH rekao je da sada stoga očekuje dodatnu pomoć u naoružanju i opremi od članica NATO saveza na bilateralnom planu, ali i od tog saveza u cjelosti.

– Naše oružane snage moraju biti opremljenije, istaknuo je Helez aludirajući na ograničenja za obranu u državnom proračunu koji je na prosječnoj godišnjoj razini tek nešto većoj od 140 milijuna eura ili 0,6 posto proračuna, ali i političke opstrukcije koje su dovele do toga da bosanskohercegovačka vojska kronično pati zbog manjka naoružanja i opreme.

Na popisu 145 zemalja svijeta čije vojne snage analizira američki portal Global Firepower BiH je sa svojih deset tisuća profesionalnih pripadnika tek na 133. mjestu, dok je Hrvatska 59., a Srbija 58.

Oružane snage BiH koje na papiru imaju 69 tenkova navodno mogu računati tek na njih četiri koliko ih je sada ispravno, a malo je bolje stanje tek s pješačkim naoružanjem kojega je ispravno oko 60 posto.

e-hercegovina.com