Hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je u Atlantic Councilu o ratu u Ukrajini, ali i odnosima sa zemljama u regiji. Kada je u pitanju susjedna Srbija Plenković je istaknuo kako se nada poboljšanju odnosa, ali je istovremeno kazao i da njegova zemlja nema namjeru blokirati europski put Srbije.

Na pitanje urednika vanjske politike N1 o tome kakvu suradnju s novim vlastima u BiH očekuje i što će to njegova zemlja uraditi za BiH na putu prema EU i NATO-u Plenković odgovara da se nada boljim odnosima.

“Godinama se zaista snažno zalažem za europski put Bosne i Hercegovine. U svim dosadašnjim svojstvima, bilo kao zastupnik u Europskom parlamentu, zastupnik u Hrvatskom saboru, državni tajnik za europske poslove ili sedam godina kao hrvatski premijer, zapravo sam pomagao i olakšavao prijavu za članstvo u Europskoj uniji, što je Dragan Čović i učinio u veljači 2016. godine, također prije sedam godina. Mišljenja sam da je to bio veliki iskorak i da je sada podržalo davanje statusa kandidata, rekao je Plenković.

Plenković je jedan od rijetkih lidera iz regije koji je imao priliku susresti se s novim predstavnicima vlasti iz Bosne i Hercegovine. U prvom redu sastao se s predsjedavajućom Krišto i ministrom vanjskih poslova Konakovićem.

“Prošlog sam tjedna primio u prvu službenu posjetu novu predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, koja je Hrvatica. I jučer smo, zapravo, imali sastanak s gospodinom Konakovićem, koji je ministar vanjskih poslova, novi ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Nakon ova dva sastanka dogovorili smo se da ćemo održati zajedničku sjednicu hrvatske Vlade i Vijeća ministara Hercegovine u Zagrebu, u lipnju, kako bismo stavili na stol sva pitanja koja imamo. Jedni smo od najvažnijih ekonomskih i trgovinskih partnera s Bosnom i Hercegovinom. Nakon Austrije, Hrvatska je drugi najveći investitor. Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda. Gradimo mostove preko rijeke Save. Surađujemo u turizmu, energetici, infrastrukturi”, rekao je Plenković.

Jedna od važnih tema za Plenkovića je i suradnja s Bosnom i Hercegovinom u oblasti plinifikacije, ali i drugim pitanjima.

“Hrvatska bi željela olakšati plinifikaciju BiH. Imamo LNG terminal na otoku Krku i želimo investirati u naš plinovod kako bismo osigurali BiH tzv. Južnu interkonekciju koja bi Federaciji BiH omogućila, a što je oko 50% teritorije BiH, da dobije plin i na taj način osigura diverzifikaciju opskrbe energijom. Dakle, naša ambicija je da se novo Vijeće ministara BiH, nova većina u političkom smislu, složi oko ključnih prioriteta, koji su jasno navedeni u kontekstu statusa kandidata. U prosincu ih je bilo osam, ali postoji i 14 uvjeta koje postavlja Europska komisija i ključni preduvjet je da se postigne dogovor oko izbornog zakona, da svi konstitutivni narodi sami biraju svog političkog, legitimnog predstavnika u Predsjedništvu zemlje. To nije bio slučaj s Hrvatima. Sada, četvrti put, jer vidimo rezultate izbora, čak i gospođa Krišto, koja se kandidirala za Predsjedništvo, politički suspendirajući pluralizam, svi su Hrvati podržali jednog kandidata i još nisu uspjeli izabrati je zbog glasova koji su dali g. Komšiću. Dakle, ovo je element koji zapravo komplicira naš odnos”, ističe hrvatski premijer.

Najavio je će sa hrvatske strane nastaviti snažan pritisak na uspostavljanju dobrih odnosa između dvije zemlje i nastaviti podršku BiH na putu prema EU, ali da prije svega želi nastaviti suradnju s Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, a onda i s Ostalima kao i s cijelom zemljom.

e-hercegovina.com