Na kraju nikad kraće i čudnije predizborne kampanje hrvatski birači u domovini i inozemstvu izići će na birališta i odlučiti tko će voditi Hrvatsku sljedeće četiri godine. Sve se to s pozornošću prati i u susjednim zemljama, a posebno u Bosni i Hercegovini koja s Hrvatskom dijeli najdužu granicu, ali i zemlji u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda. Koliki je značaj Hrvatske, ne samo za bh. Hrvate već i za BiH u cjelini, najbolje se vidjelo na primjeru lobiranja za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Tog uspjeha BiH sigurno ne bi bilo bez svesrdne pomoći hrvatske Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. S njim smo razgovarali o međudržavnim pitanjima, unutarnjim procesima u BiH i europskoj budućnosti ove zemlje, ali i budućnosti Europske unije, međudržavnim odnosima Hrvatske i BiH te, naravno, predstojećim izborima za Hrvatski sabor

Večernji list: Iza vas je predizborna kampanja. Kako komentirate dosadašnji tijek ovog procesa i jesu li moguća iznenađenja na izborima?

– Pred hrvatskim državljanima u srijedu je jasan izbor. Republika Hrvatska će ili nastaviti ići naprijed, povećavati kvalitetu života građana i jačati svoj utjecaj u Europi i svijetu, ili slijedi povratak na staro u neizvjesnost, nestabilnost i međunarodnu izolaciju. U proteklih osam godina HDZ je bio i ostao najsnažnija hrvatska stranka jer je isporučio građanima što je obećao. Naš program su naša postignuća u ova dva mandata, kao i rješenja koja smo ponudili za sve izazove pred Hrvatskom. SDP ne nudi ništa, nema kandidata za premijera, već se očajnički skriva iza Zorana Milanovića, koji kršenjem Ustava pokazuje svoj odnos prema samim temeljima naše države i demokracije. Dokazali smo se u upravljanju brojnim krizama koje su nas zadesile. Zaštitili smo hrvatske građane i obitelji, očuvali socijalnu koheziju te osigurali da se gospodarstvo brzo oporavi i da raste po najbržim stopama u EU. Ostvarili smo strateške ciljeve unatoč krizama. Hrvatska je ponosna članica Schengena, europodručja i Europskog stabilizacijskog mehanizma, a na putu smo i prema OECD-u. To je smjer koji smo zacrtali za Hrvatsku, dok je naši politički konkurenti na čelu s kršiteljem Ustava žele odvući u ruski kamp. Naše politike odražavaju i naše domoljubne i obiteljske vrijednosti. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, a 18. studenoga proglasili smo Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Trajno smo zahvalni hrvatskim braniteljima kojima dugujemo slobodnu Hrvatsku. Izgradili smo četiri veteranska centra i gradit ćemo ih još pet, a donijeli smo i Zakon o hrvatskim braniteljima i riješili statusna pitanja pripadnika HVO-a. Regulirali smo rad nedjeljom kako bismo radnicima omogućili da nedjelju provedu s obitelji te osigurali da se rad nedjeljom plaća 50 posto više. Donijeli smo Zakon o hrvatskome jeziku kako bismo njegovali i razvijali hrvatski jezik, a ljevica je prema tom zakonu pokazala prijezir, dok ga je tzv. desnica odbila podržati u Hrvatskom saboru.

U novom mandatu jamčimo veće plaće, veće mirovine, daljnji gospodarski rast, snažnu podršku umirovljenicima te razvoj gospodarstva u smjeru zelene i digitalne transformacije, a ulagat ćemo i u obrazovanje te u demografsku revitalizaciju Hrvatske.

Večernji list: Po vašoj procjeni, koliko će sve ono što se događalo oko raspisivanja izbora i kandidature predsjednika Republike utjecati na ishod izbora?

– Hrvatski birači su ozbiljni i odgovorni ljudi i neće se dati prevariti. Kada je SDP početkom ožujka shvatio da će u poštenoj izbornoj utakmici doživjeti težak poraz, napravljena je diverzija da izbore pokuša dobiti mimo pravila, uz grubo kršenje Ustava. Rezime svega je da je Grbin abdicirao s mjesta predsjednika SDP-a, a Milanović više nije predsjednik svih građana. Milanović je mogao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, kandidirati se na parlamentarnim izborima, pa bismo imali sučeljavanja i predstavili rezultate naših vlada te viziju za budućnost Hrvatske. Primjerice, u mandatu Vlade SDP-a, dok je Milanović bio premijer, plaće i mirovine rasle su za 3 posto, a u našem mandatu za više od 60 posto. U našem idućem mandatu prosječnu mjesečnu plaću želimo povećati za još 30 posto, na 1600 eura, a prosječnu mirovinu na najmanje 750-800 eura. U Milanovićevu mandatu izgubljeno je 55 tisuća radnih mjesta, a u osam godina naše Vlade otvoreno je više od 200 tisuća novih radnih mjesta. U iduće četiri godine stvorit ćemo preduvjete za otvaranje dodatnih 125 tisuća radnih mjesta. Od Milanovićeve Vlade naslijedili smo neinvesticijsku razinu kreditnog rejtinga, tzv. kreditno smeće, a danas je Hrvatska na korak do A rejtinga. Uvest ćemo Hrvatsku u OECD te ćemo dosegnuti najmanje 80 posto prosjeka razvijenosti Europske unije (2016. smo bili na 62 posto, sada smo na 76 posto, na razini Mađarske). Svjesni da imamo još posla pred sobom, želimo obnoviti povjerenje birača i nastaviti raditi kako bi Hrvatska bila još uspješnija, pravednija i uređenija zemlja.

Večernji list: Što očekujete u 11. izbornoj jedinici i s kakvim porukama ste išli prema biračima u BiH i dijaspori?

– U 11. izbornoj jedinici očekujemo snažnu podršku Hrvata izvan Hrvatske, a osobito Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem Draganu Čoviću na izvrsnoj suradnji koju smo ostvarili na dobrobit Hrvata u BiH, ali i jačanju odnosa Hrvatske i BiH. Ostvarujemo izvrsnu suradnju sa svima uključenima u rad Hrvatskog narodnog sabora, koji je krovno političko tijelo za Hrvate u BiH. Listu HDZ-a i partnera na ovim izborima predvodi Zvonko Milas, vukovarski branitelj i uspješni državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Imamo izvrsne kandidatkinje i kandidate, među kojima su predstavnici Hrvata iz svih krajeva BiH, naši dosadašnji zastupnici Nevenko Barbarić i Radoje Vidović, kao i Hrvati iz Njemačke i Mađarske, a na listi je i predsjednica HNV-a u Srbiji Jasna Vojnić. Djelima smo pokazali koliko nam je važno graditi jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Uložili smo sveukupno 312 milijuna eura u projekte važne za Hrvate izvan RH, više nego ijedna Vlada do sada. Od toga, čak 262 milijuna eura odnose se na projekte koji su važni za Hrvate u BiH, uz stalan rast svake godine. Samo putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH realizirano je 2200 projekata te je osigurano 5100 stipendija za mlade. Strateški podržavamo tri glavne institucije hrvatskoga naroda u Mostaru: Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilišnu kliničku bolnicu. Uvedena je izravna zračna linija Mostar – Zagreb, a otvorili smo konzulate u Orašju, Vitezu i Livnu. Financiramo obrazovne, kulturne, znanstvene, zdravstvene i ostale programe i projekte od interesa za Hrvate u BiH, ali i čitavu BiH, a od 2022. godine osiguravamo i potpore u području poljoprivrede. Osobito ćemo voditi računa o potpori Hrvatima u Banjolučkoj biskupiji i Republici Srpskoj, što sam naglasio i prigodom svečanosti ređenja novoimenovanog biskupa banjolučkog mons. Željka Majića.

Večernji list: Očekujete još jedan premijerski mandat. Kakvi bi bili prioriteti te nove Vlade prema BiH i hoće li se nastaviti započeta praksa zajedničkih sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH?

– Pristup naše Vlade prema BiH ostat će politika suradnje, partnerstva i želje za rješenjem otvorenih pitanja između država u dobrosusjedskom duhu. Ovaj tjedan počinje 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, a upravo je Hrvatska zemlja partner. Nastavljamo povećavati našu trgovinsku razmjenu, koja je u 2022. godini premašila četiri milijarde eura. Želimo još veći rast investicija i da hrvatske tvrtke nastave kvalitetno poslovati na tržištu BiH. Zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH održana u lipnju 2023. godine adresirala je niz bilateralnih tema. Smatramo i kako je u mandatu Borjane Krišto znatno povećana učinkovitost rada Vijeća ministara BiH, što je put prema stabilnosti i funkcionalnosti države. Planiramo i daljnje sjednice hrvatske Vlade s Vijećem ministara BiH jer imamo niz tema koje nas povezuju, od prometne povezanosti, turističke i kulturne razmjene pa do prekograničnih projekata i pitanja migracija. Želimo da BiH nastavi ići naprijed i da se sva tri konstitutivna naroda u njoj osjećaju dobro i budu jednakopravni.

Večernji list: Gospodine premijeru, imajući u vidu vaše osobno, ali i europsko iskustvo Republike Hrvatske, što za BiH i njezinu budućnost konkretno znači odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom?

– Odluka o otvaranju pristupnih pregovora od povijesne je važnosti za BiH, a ujedno i jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Čestitam posebno Borjani Krišto i Vijeću ministara BiH na učinjenom poslu i svima koji su doprinijeli da se u proteklim mjesecima ostvare reformski iskoraci. Sada slijedi faza izrade i odobravanja pregovaračkog okvira, screeninga, kao i niza drugih procesa kojima će se odnosi BiH s EU-om uvesti u novu fazu i podići na potpuno novu razinu. Otvaraju se i dodatne mogućnosti iz pretpristupnih fondova, čime će se potaknuti ekonomski razvoj i podići standard građana. U idućem razdoblju bit će potreban snažan angažman svih političkih aktera u BiH. Početak pristupnih procesa dotiče sve aspekte političkog, socijalnog i ekonomskog života države pristupnice. Pritom je važno da se nastavi rad na reformama, a osobito na izbornoj reformi radi postizanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Večernji list: Hrvatska Vlada i diplomacija, a poglavito vi osobno, uložili ste mnogo energije i vjerodostojnosti kako bi se postigao ovaj cilj. Zašto je vama i Republici Hrvatskoj toliko važno da BiH što brže napreduje na europskom putu?

– Na Europskom vijeću i svim drugima razinama borimo se za BiH kao da se borimo za Hrvatsku. Podsjetit ću da sam i osobno 2016. pomogao, zajedno s tada predsjedateljem Predsjedništva Draganom Čovićem, da BiH podnese zahtjev za članstvo. Potom smo tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom 2020. godine uspješno vratili temu proširenja u fokus europskih rasprava. Nakon toga smo se 2022. godine izborili za to da BiH dobije kandidacijski status te potom u prosincu 2023. i za zaključke koji su konačno u ožujku ove godine omogućili i donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovora. Time je BiH uspješno sustigla druge zemlje u ovom procesu. Naše kontinuirano zalaganje dokaz je dobrosusjedske politike prema zemlji s kojom Republika Hrvatska ima iznimne veze i u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda. Za Hrvatsku je daljnji napredak BiH u europskim integracijama od strateške važnosti, a uvjeren sam i da je europski okvir jedini koji jamči daljnji napredak, stabilnost i koheziju zemlje.

Večernji list: Kako ste uspjeli uvjeriti svoje kolege iz nekih zapadnoeuropskih zemalja da ipak daju “zeleno svjetlo” za pristupne pregovore BiH? Što je bilo presudno?

– Ovaj proces zahtijevao je prvenstveno ustrajan politički i diplomatski rad na svim razinama. U današnjim geopolitičkim okolnostima niz je gorućih tema o kojima raspravljaju europski lideri – od ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, preko ekonomskih tema, digitalne i zelene tranzicije, novih tehnologija, obrambene suradnje do odnosa Europe s drugim globalnim akterima. S jedne strane bili su potrebni utjecaj naše politike na europskoj razini i argumenti, a s druge napredak koji je BiH morala ostvariti i tu još jednom odajem priznanje predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto na njezinu uspjehu. Ključni trenutak bio je zajednički posjet Sarajevu, koji sam inicirao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom. Tada smo jasno zacrtali konkretne i ostvarive ciljeve u razdoblju do Europskog vijeća u ožujku. Iznimno smo ponosni na ovaj zajednički uspjeh Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Europske unije.

Večernji list: Kakva je budućnost Europske unije imajući u vidu izazove proširenja, ali i geopolitička kretanja vezano uz Brexit, rusku agresiju na Ukrajinu, rast krajnje desničarskih političkih opcija unutar same Europske unije?

– Posljednjih nekoliko godina obilježeno je nizom kriza – od pandemije koronavirusa, preko ruske agresije na Ukrajinu do njezinih posljedica. Europska unija danas je, unatoč svim tim krizama, snažnija jer je uspješno ponudila odgovore na njih. Od europskih fondova kojima se financira ekonomski oporavak do ključne uloge u pomoći Ukrajini za obranu njezina teritorija i slobode. Populističke tendencije prisutne su diljem Europe, ali ne nude rješenje za izazove pred nama, nego destrukciju, uz često prisutan i proruski utjecaj. Rezultati koje smo postigli u Hrvatskoj nisu rezultat slučajnosti, velikih riječi i obmana, već sustavnog zalaganja, promišljenih politika i njihove uspješne provedbe. Stoga očekujemo da će Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripadaju HDZ i HDZ BiH, i nakon europskih izbora biti najsnažnija politička obitelj u Europi, kao i da će naša vodeća kandidatkinja Ursula von der Leyen ostati predsjednica Europske komisije. To je jedini put za nastavak izgradnje Europske unije na dobrobit svih država članica i građana. To je vizija modernog suverenizma koju zagovaramo i provodimo, a na temelju koje je Republika Hrvatska integrirana u najuži europski krug i ima nikad snažniju međunarodnu poziciju.

Večernji list: Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upravo je, nakon “zelenog svjetla” iz Europske unije za BiH, nametnuo tehničke izmjene Izbornoga zakona. Za Hrvate u BiH ipak su najvažnije one suštinske, osobito oko izbora člana Predsjedništva. Koliko Republika Hrvatska i Europska unija mogu pomoći u rješavanju ovog pitanja koje bi stabiliziralo odnose među narodima?

– Kontinuirano se zalažemo za izbornu reformu kojom bi se riješilo pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH. Svi oni kojima je istinski stalo do napretka, stabilnosti i veće funkcionalnosti BiH trebali bi se zalagati za ukidanje sadašnje diskriminatorne prakse. Republika Hrvatska će se i kroz bilateralni, ali i europski okvir zalagati za žurno rješenje ovog pitanja koje uvelike opterećuje odnose Republike Hrvatske s BiH. Za razliku od Zorana Milanovića i drugih koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istodobno podupiremo cijelu BiH. Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u BiH, ne njihova izolacija. Nećemo stati dok se Hrvatima ne zajamči legitimna zastupljenost u pogledu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nastavit ćemo raditi na daljnjem napretku BiH na europskom putu i na postizanju pune ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim razinama. I to u suradnji, a ne u sukobu s međunarodnom zajednicom.

Večernji list: Koji je stav Republike Hrvatske u vezi s Južnom plinskom interkonekcijom?

– Hrvatska poseban naglasak stavlja na energetsku sigurnost, a trenutačna geopolitička situacija jasno pokazuje kako je ključno osigurati sigurnu opskrbu energentima i diversifikaciju dobavnih pravaca. Nakon dugogodišnjih rasprava, donijeli smo stratešku odluku o izgradnji te potom i o proširenju LNG terminala na Krku. Uz europska sredstva proširujemo kapacitete postojećih plinovoda kako bi Republika Hrvatska dodatno osnažila svoju ulogu kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. Projekt Južne interkonekcije investicija je za koju se izborila naša Vlada, a predstavlja strateški važan projekt za BiH kao alternativni pravac uvoza plina i način smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Kao takav, ključan je element i šire slike energetske diversifikacije u jugoistočnoj Europi. Spremni smo nastaviti aktivnosti i ulaganja na izgradnji našeg dijela plinovoda. Jasno je da se pri pronalasku odgovarajućeg rješenja moraju uzeti u obzir stajališta i interesi svih, pa tako i hrvatskog naroda u BiH. To je okvir u kojem djelujemo i za koji smo uvjereni da osigurava pravično, održivo i dugoročno rješenje na korist BiH, njezine energetske diversifikacije, novih poslovnih prilika te ekonomskog razvoja.