Pokraj deponije Uborak, koja je česta tema u lokalnim mostarskim medijima napravljena je alternativna deponija za krupni otpad kojom gospodari jedno od lokalnih gradskih komunalnih poduzeća.

Dok na primarnoj deponiji Uborak ponestaje prostora za odlaganje otpada svih vrsta na spomenutoj alternativnoj deponiji slobodni prostor se konstantno povećava. Kako se brojna gradilišta u Hercegovini otvaraju tako „rupa“ – prostor za odlaganje otpada raste, jer se iz tog prostora vrši iskop šljunčanog materijala čija cijena doseže čak do 20 konvertibilnih maraka. Pitanje je što se događa, jesu li gradske vlasti i nadležne institucije upoznate s trenutnim stanjem i procesima koji se odvijaju u alternativnoj deponiji odakle se prema procjenama stručnjaka iskopalo više od 150.000 m3 šljunka?

Jesu li nadležne institucije imale uvid u primopredajnice, račune za kopanje, račune za eventualne kompenzacije, snimke, dokaze o vaganju, nadzor nad iskopima ili bilo kakvu dokumentaciju koja može dokazati i pokazati gdje je „nestao“ šljunak čija se tržišna vrijednost procjenjuje na iznose veće od 2 milijuna konvertibilnih maraka.

Prema neslužbenim podatcima alternativna deponija odobrena je od prethodne Gradske uprave Grada Mostara kao deponija isključivo za krupni otpad budući da na njoj nije napravljena nikakva zaštita za procjedne vode koje predstavljaju veliku opasnost za okolni ekosustav i životnu sredinu. Unatoč namjeni na navedenu deponiju vrši se odlaganje i komunalnog otpada i iskop i odvoz šljunka, što je vidljivo na fotografiji ispod.

Nadzor alternativne deponije krutog otpada vrši isto komunalno poduzeće koje vrši i gospodarenje tom deponijom što je u svakom stručnom i poslovnom okružju nedopustivo, nadzor treba vršiti isključivo i samo drugi operater. Zanimljivo je da „Građanska inicijativa – jer nas se tiče“ već nekoliko godina pomno prati i nadzire deponiju Uborak, dok ignoriraju veliki broj nepravilnosti na alternativnoj deponiji koja je čini se sve osim deponije za kruti otpad što joj je isključiva namjena. Jeli moguće da navedena alternativna deponija napravljena bez bilo kakve stručnosti i zaštite za okoliš ne predstavlja opasnost za okoliš jer se ne tiče Građanske inicijative – jer nas se tiče budući da o njoj šute? I gdje je s ove alternativne deponije nestalo 150.000 m3 šljunka čija je vrijednost veća od 2 milijuna konvertibilnih maraka?

e-hercegovina.com