Papinska dobrotvorna ustanova “Crkva u nevolji” (“Kirche in Not”) predstavila je u Münchenu na Čistu srijedu najnovije izvješće koje pokazuje kako se posljednjih godina pojačao progon kršćana u svijetu.

U 75 posto promatranih zemalja pojačan je progon kršćana

Izvješće pod nazivom „Progonjeni i zaboravljeni?“ bilježi zbivanja u 22 zemlje u razdoblju od 2020. do 2022. Kao glavni motivi pojačanog progona kršćana u brojnim zemljama diljem svijeta prednjače džihadizam i nacionalizam, javlja KNA, a prenosi IKA.

Prema izvješću, u 75 posto promatranih zemalja pojačan je progon kršćana u navedenom razdoblju.

Džihadizam se sve više širi u Africi, posebice u području Sahela. U Aziji pak autoritarni režimi pogoduju zaoštravanju odnosa prema kršćanima. Sjeverna Koreja prednjači među državama u kojima se progoni kršćane, ali i u Kini su kršćani sve jače podvrgnuti nadzoru vlasti.

Posebnu zabrinutost izaziva jačanje etno-vjerskog nacionalizma u Aziji. Posebno u Indiji i Šri Lanki gdje hinduističke i budističke nacionalističke skupine imaju veliki utjecaj.

Istodobno, “Crkva u nevolji” bilježi nastavak iseljavanja brojnih pripadnika kršćanskih zajednica, pri čemu su glavni razlozi socijalne neprilike i posljedice rata u Siriji. Kad je riječ o Siriji, ondje je broj kršćana smanjen s deset posto udjela u ukupnom pučanstvu prije rata na današnjih manje od dva posto.

Zauzimanje za slobodu vjeroispovijesti je zajednička zadaća

U Iraku se broj kršćana prepolovio od 2014. “iako je zabilježen mali napredak u priznavanju prava kršćanske manjine”, piše u izvješću.

Prikupljeni podatci “pružaju svjedočanstva iz prve ruke, u prvom redu od partnera koji surađuju u projektima ‘Crkve u nevolji’ kao i iz javno dostupnih izvora”, izjavio je ravnatelj “Crkve u nevolji” za Njemačku Florian Ripka. Ti primjeri dokazuju da se progon kršćana događa svakodnevno i da je u pojedinim područjima pojačan.

“Cilj izvješća je uzdrmati i potaknuti na solidarnost. Istodobno ne zaboravljamo da i druge vjerske skupine u znatnoj mjeri trpe nasilje i progon. Zauzimanje za slobodu vjeroispovijesti diljem svijeta ostaje naša zajednička zadaća”, poručio je Ripka.

e-hercegovina.com