„Mladi za bolje medije“: Nitko se ne smije ustručavati kazati ono što misli

Projekt Mladi za bolje medije je okupio direktno  600 mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine,  preko 50 novinara i novinarki, 50 medija i 30 nevladinih organizacija da zajedno rade na razvoju inovativnog pristupa u razvijanju medijskih sadržaja, jačanju nezavisnih medija u Bosni i Hercegovini, unaprjeđenju medijske pismenosti i poticanju aktivizma mladih ljudi na zaštiti slobode izražavanja. Tijekom više od dvije godine mladi su imali priliku uvidjeti kako funkcioniraju mediji, te su kroz druženje i rad s novinarima/kama i urednicima/ama učili o postulatima novinarstva, ali i zagovarali bolje medijske sadržaje, adresirajući probleme koje smatraju relevantnim. Projekt su implementirali udruge„JaBiHEU“ i Mediacentar Sarajevo, uz financijsku podršku Europske unije.

„ Sretni smo što smo podržali ovaj projekt koji je otvorio prostor mladim ljudima u BiH da se aktivno zalažu za slobodu izražavanja i veće novinarske slobode ali i standarde i da daju doprinos demokratskom društvu i ljudskim pravima. Ako pročitate 14 prioriteta Europske komisije i mapu puta Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europskoj uniji, vidjet ćete da tamo piše kako je sloboda medija prioritet, što znači da se na tome mora raditi. BiH mora imati dobre zakone i nitko se ne smije ustručavati kazati ono što misli. Bitno je tražiti svoja prava i slobodu govora i medija, jer su to stupovi demokracije. Istine se boje oni koji žele BiH držati u statusu quo. Molim vas da nastavite zalagati se za istinu i bolje medije“, rekao je Fermin Cordoba, pravni savjetnik Delegacije Europske unije u Bosni Hercegovini/ Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Finalni događaj projekta- natjecanje u produkciji medijskih sadržaja, okupio je pet natjecateljskih timova i 25 mladih iz Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Tuzle i Laktaša koji su predstavili svoje kreativne radove.

„Tijekom samog projekta a ovo natjecanje je ujedno i završni događaj, mladi ljudi iz cijele zemlje su učili o medijima i ulozi koju novinarke i novinari imaju u demokratskom društvu. Učili su o postulatima profesionalnog, odgovornog novinarstva kako bi ga znali prepoznati, cijeniti, te i sami zahtijevati više standarde od medija kojima ukazuju svoje povjerenje – kvalitetne, pouzdane, provjerene i točne informacije o temama koje su mladim ljudima bitne. Kampanja plasirana u okviru projekta imala je milijunski reach, a preko 80 inicijativa je poslano ka medijima i donosiocima odluka.“- izjavila je Lara Sutović, JaBiHEU, dok je Maida Muminović iz Media centra Sarajevo  istaknula kako se projekt zove ‘Mladi za bolje medije’, ali se može dodati i -mladi da bude bolje medijima- jer su tijekom aktivnosti mladi ohrabrivani da zagovaraju slobodu medija i da utječu i kreiraju bolje okruženje za medije i ujedno ukažu na sadržaje koji su zanimljivi mladima “

U fokusu video radova  koji su ušli u natjecanje bili su sloboda govora i transparentnost i uključenost mladih u aktivnosti donošenja odluka.

Radovi su adresirali probleme i pokrenuli debate kako u zajednicama iz kojih timovi dolaze, tako i u cijeloj BiH. Izabrana su tri pobjednička tima.

Tim Tuzla je zauzeo treće mjesto s radom „Hej da sam novinarka samo jedan dan“ kroz koji su propitivali značaj objektivnog novinarstva u društvu, ali i ideje i inovacije koje mladi mogu ponuditi da bi se medijski sadržaji poboljšali.

„Fokusirali smo se na odnos medija i novinara prema mladima, adresirajući teme koje se tiču isključivo ove populacije, poput onih o mogućnostima za mlade, stipendijama, itd. Kroz projekt smo naučili mnogo toga o medijima, slobodama i timskom radu.“- Amela Hamidović, Tim Tuzla.

Drugo mjesto je osvojio Tim Laktaši s radom „Revolucija u učeničkom prijevozu“ koji je prikazao da sloboda medija predstavlja slobodu društva i što se događa ako mediji nisu slobodni izvještavati o problemu koji utječe na mlade i veliki broj građana. Njihova poruka je da su mediji most do rješenja različitih društvenih problema.

„Uzeli smo konkretan problem koji pogađa Laktaše, a to je nepovezanost našeg grada s Banjalukom. Karte iz Laktaša do Banjaluke su preskupe, a linije neredovne i to utječe na kvalitetu života građana tamo. Mediji mogu podići svijest o ovom problemu, kako bismo mogli doći do predstavnika vlasti. To je ključ rješenja ovog problema.“- Mihajlo Pašić, Tim Laktaši.

Pobjednički tim projekta „Mladi za bolje medije“ je Tim Mostar koji je kroz rad „Rodna ravnopravnost u novinarskim kućama“ prikazao jednu redakciju u kojoj se teme biraju na vrlo populistički način, bez novinarske slobode i istraživačkog novinarstva, a u redakciji su vidljivi seksizam i šovinizam. Njihova poruka je da se u redakcijama ne smije događati takvo ponašanje, te da redakcija mora biti sigurna zona svakom novinaru/ki koji treba se treba boriti za bolje i pravednije društvo.

„Htjeli smo sažeti što više problema vezanih za novinarstvo u BiH. Mladi danas imaju preveliku slobodu izbora jer je sve na dohvat klika, no ta sloboda povlači i odgovornost. Slobode i demokracije nema bez odgovornosti; odgovornog novinarstva, ali i odgovornog konzumiranja sadržaja.“- Nikola Rončević, Tim Mostar.

„Svi ste pobjednici, jer ste generacija bez dlake na jeziku, imate vrhunski potencijal kada je u pitanju obrazovanje i korištenje tehnologije i svi se trebamo ugledati na vas i vašu hrabrost.“ – poručio je Haris Jusović, kreativni direktor i predsjednik žirija tijekom dodjele nagrada.

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?